[vc_row][vc_column width=”1/3″]Jutarnji list[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Iako je prije dva mjeseca naznačila mogućnost odgode ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II, agencija Fitch sada ipak vjeruje da će se proces uvođenja eura odvijati planiranim tijekom, unatoč poremećaju koji je izazvala koronakriza.[/vc_column][/vc_row]
Što se, pak, tiče Hrvatske, ona je u potpunosti obavila preuzetu domaću zadaću: Vlada je još prije mjesec dana izvijestila da je ispunila akcijski plani od 19 reformskih mjera, a ovih je dana i HNB je izvijestio da je pet banaka uspješno prošlo test kontrole kvalitete njihove imovine koju je provodila Europska centralna banka. Sudeći prema izjavama hrvatskih čelnika, Vlada će uskoro obavijestiti europske institucije o provedbi svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvalitete imovine pet hrvatskih banaka.
Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.
Raspon fluktuacija ne smije biti veći od plus-minus 15 posto. U protekla dva desetljeća kuna je fluktuirala plus-minus pet posto oko prosjeka od 7,42 kune za euro, pa se očekuje da će i središnji paritet zamjene biti utvrđen približno oko te tržišne razine tečaja. Kada je riječ o ulasku u bankovnu uniju, to znači da će ECB donijeti odluku o početku bliske suradnje s hrvatskom središnjom bankom i nad kojim će bankama provoditi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim bankama superviziju će uime ECB-a provoditi HNB.
S obzirom na višegodišnje dobro zdravlje hrvatskih banaka, procjena ECB-a da su dobro kapitalizirane i da mogu podnijeti i vrlo snažan negativan ekonomski šok ne predstavlja osobito iznenađenje. Procjenom su bile obuhvaćene Zagrebačka banka, PBZ, Erste banka, OTP I HPB, a sastojala se od provjere kvalitete imovine (AQR) i stres-testa, odnosno testiranja otpornosti na šokove u scenariju koji podrazumijeva recesiju, nepovoljno kretanje kamatnih stopa i ‘značajnu materijalizaciju kreditnih, tržišnih, operativnih i pravnih rizika’.
Testiranje otpornosti na šokove je pokazalo da i u najnepovoljnijem scenariju stopa redovnog kapitala ne bi pala ispod propisanih minimuma i regulatornih zahtjeva. Ako je i postojala bojazan kako će banke proći na tom testu, uglavnom se odnosila na HPB, ali na kraju je i ta državna banka uspješno prošla sve provjere i njezin kapital bio je iznad zadanih pragova.
Ako Hrvatska doista ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro doista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da to razdoblje može varirati od dvije i pol godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litva, od 2004. do 2015. godine. U slučaju Hrvatske, Fitch napominje da su i dalje otvorena pitanja rokova uvođenja eura s obzirom na teškoće oko ispunjavanja maastrichtskih kriterija, osobito onog koji se odnosi na slab rast ekonomije i srednjoročne izglede javnog duga. Ove godine, procjenjuje, javni će dug dosegnuti razinu od 86,2 posto BDP-a.
S oporavkom ekonomije, vjeruje se da će biti moguće ostvariti i propisani tempo smanjivanja javnog duga, a to je jedna dvadesetina razlike između stvarnog iznosa javnog duga i limita od 60 posto BDP-a, što godišnje znači nešto više od jednog postotnog poena.
No, sama perspektiva ulaska u eurozonu važan je pozitivni signal koji utječe i na ocjenu kreditnog rejtinga. Ako sve ostane prema planu, Fitch u svojem izvješću navodi da u vremenu od ulaska u tečajni mehanizam i prelaska na euro namjerava povećati dugoročni rejting za dva stupnja. Uz percepciju zemlje kao manje rizične, i cijena zaduživanja u budućnosti će biti povoljnija, ali Hrvatskoj tek predstoji najvažniji dio posla: povećati konkurentnost zemlje i potencijale ekonomskog rasta, piše Jutarnji list.
