Jurišić objasnila tko je kriv za prodaju Bijelih noći

Emisija EnergyPress
Gošća jučerašnje emisije EnergyPress na N1 televiziji bila je dobra poznavateljica ruskih energetskih politika, profesorica na Hrvatskim studijima, dr. sc. Jelena Jurišić.

Govorila je o LNG terminalu na otoku Krku, ruskom iskoraku u industriju ukapljenim plinom, mogućnostima potpune samodostatnosti Europe o ugljikovodicima iz Rusije, ali i tko je kriv za to što je INA prodala veliko rusko nalazište Bijele noći.

Na pitanje koliko je Hrvatskoj trebao LNG terminal, profesorica Jurišić naglasila je kako Hrvatskoj zasigurno treba takav dobavni pravac koji će diversificirati opskrbu, međutim naglasila je kako je ukapljeni plin skuplji, kako ne može biti prava konkurencija ruskom plinu.

Objasnila je kako ruska tvrtka Novatek čini značajan iskorak u ovaj dio proizvodnje plina, sa značajnijim tržištem u Kini, ali novi project Arktik LNG 2, u koji je vlasnički ušao francuski Total, može značiti njihov iskorak u Europu. Nije uopće nemoguće da se plin iz Arktika pojavi na LNG terminal na Krku.

Geopolitička igra u kojoj zapadni saveznici žele prisiliti Njemačku, a onda i zemlje između Jadrana i Baltika da postanu neovisne o ruskom plinu teško je moguća, smatra profesorica Jurišić, jer Njemačka ovisi 40 posto o tom izvoru plina, to bi bio značajan udarac na njeno gospodarstvo, a s druge strane izgradnjom Sjevernog toka 2 ona će postati plinsko čvorište za distribuciju toga plina.
Izbori u Ukrajini neće ugroziti opskrbu Europe plinom, teško se može ponoviti plinska kriza, kaže Jurišić. Naime, ugovor za opskrbu plinom preko Ukrajine je pri kraju, a njihova je infrastruktura, u koju nisu ulagali toliko dotrajala da je sve nesigurnija. Izgradnjom Tursko toka ne očekuje prestanak opskrbe preko Ukrajine, ali očekuje značajnije smanjenje opskrbe. Ukrajina više nije u mogućnosti ucjenjivati Europu i Rusiju plinovodom, objasnila je profesorica Jurišić.

Kao zanimljivost je navela kako Rusija, osim ugljikovodika, na izvozu kojih (pri cijeni od 50 i više dolara za barel) planira svoj proračun, te nuklearne energije, za koju izvozi vlastitu tehnologiju (primjer je drugi generator mađarske nuklearke Paks) ulaže u obnovljive izvore energije. Posljednje se četiri godine vidi značajan napredak u tom sektoru.

Čudi se što hrvatske energetske tvrtke ne iskorače značajnije u Rusiju, jer rusko je tržište gladno za novim tehnologijama. Nakon što je nekoliko INA-inih direktora, potpuno nepotrebno, odlučilo prodati Bijele noć, malo se toga s naše strane u Rusiji dogodilo. Prodajom Bijelih noći, zaključuje Jurišić, veća je šteta napravljena INA-i nego bilo kojom drugom političkom ili gospodarskom odlukom, jer kada se potpisivao ugovor o kupnji, cijena barela nafte bila je 9 dolara, a poslije je samo rasla. Nakon prvih godina eksploatacije, sve ostalo bio je profit.

Pogledajte video 

You may also like

0 comments