Gost Novog dana Tihomira Ladišića bio je bivši predsjenik Ivo Josipović. Tomislav Karamarko rekao je da ova Vlada provodi puzajući državni udar. Kako vi na to gledate? “Možda je to prije zbrka i oblik političkog nadmetanja i traženja solucija da bi se sačuvala vlastita pozicija. Na predsjednici i Ustavnom sudu je da priča ne izađe iz ustavnih okvira”.

“Zasad je sve u skladu s Ustavom. Ustav nije najsretnije napisan i zapravo se nalazimo u jednom zatvorenom krugu. Da bi predsjednica nekome dala mandat taj mora imati 76 potpisa. Ustav nije predvidio što ako nema takvog koji ima 76. Logično je reći da idemo na izbore, ali onda je pretpostavka da se ispuca varijanta prvog i drugog mandatara. Moj je stav da se treba doći do parlamenta i Vlade i da se na taj način treba interpretirati Ustav. Škakljiva je situacija, kako god predsjednica postupila može biti izvrgnuta kritici, zato mislim da se Ustavni sud treba izjasniti kako bi se trebalo postupiti”.

Jeste li vi među pozvanima da interpretirate Ustav? “Nisam profesor Ustavnog prava, nema razloga da budem pozvan. Predmet u ovoj ili onoj fazi može završiti na Ustavnom sudu, to nije dobro. Ustavni sud bi trebao iskoristiti svoju mogućnost da kaže mišljenje. Najlošija verzija za Hrvatsku je da je jedan od scenarija da s jedne strane postoji sadašnja vlada koja bi smatrala da joj nije prestao mandat, a da predsjednica imenuje tehničku vladu i da jedna drugu ne priznaju. Zato bi Ustavni sud trebao pokazati svoje mišljenje”.

Koliko sve to može trajati prije prave ustavne krize? “Važno je da se zna kako se postupa. Mislim da još nismo ušli u ustavnu krizu. Postoje solucije koje bi mogle dovesti do neustavnih stanja, kao primjerice dvije vlade. Svaka solucija, npr. da se ide u izbore, a da predsjednica prije ne izabere mandatara ili obrnuto, sve može biti podvrgnuto kritici”.

Što mislite o ideji Milanovića da se Sabor konstituira na pet minuta pa da ga se raspusti i ide na nove izbore? “Mislim da to nije dobra ideja. Vlada i sabor su paket aranžman. Takva solucija bi dovela do nedoumica. Ako se Sabor konstituira prestaje li njemu mandat ako predsjednica raspiše izbore. Postoji i ekonomski element, privilegije zastupnika… To suštinski nije najbolje kad nije jasno hoće li sabor zaživjeti.

Nedavno ste kritizirali Most, kakav je vaš stav oko njihovih zahtjeva? “Bio sam zadovoljan time što Most inzistira na reformama. Oni su dobili povjerenje građana. Metodologija kojom žele doći do reformi je nerealna. Žele da gotovo i nema oporbe, da HDZ i SDP budu zajedno je nemoguće. To da Milanović i Karamarko sjede zajedno je gubljenje vremena.

Most traži izjašnjavanje o zahtjevima do ponedjeljka o nestranačkom premijeru. Što vi mislite o tome? “To je legitimno očekivanje. To je manje teško ostvarivo nego ideja da HDZ i SDP budu zajedno. Ako bi HDZ i SDP mogli zajedno, što će im Most”.

Koliko je realna Vlada koju je Most predložio? “Ja mislim da nije iz više razloga. Mi nemamo tu političku kulturu konsenzusa različitih političkih opcija. Antagonizacija je dosegnuta kroz dulje vrijeme zbog čega je teško zamisliti takvu Vladu.

Što mislite o konceptu ljevka koju je predstavio Most? “Most je očito počeo s najširom varijantom, a onda smatraju da će se provući samo jedna od strana”.

Što će takva Vlada biti u odnosu na veliku koaliciju, koja prođe kroz ljevak? “Bilo koja Vlada će u formalnom smislu biti stabilna ako ne dođe do nesuglasica. Drugo je pitanje da li one reforme mogu biti provedene. Možda se ne mogu dobiti u Saboru glasovi za promjenu Ustava, ali može se ići na referendum”.

Hoće li koaliranjem Most poništiti povjerenje koje je dobio? “Ja to na neki način razumijem kao promijenjenu okolnost. Sigurno ni u Mostu nisu očekivali ovakav uspjeh. Neralno je inzistiranje na stvarima sada na kojima se inzistiralo u drugim okolnostima”.

Kako su se ponašali i jedni i drugi u postizborno vrijeme? Kako komentirate te širom otvorene izbore, sumnje u ljude…? “To je u prvom redu pitanje odnosa u Mostu. Razgovori sami po sebi nisu ništa neobično. Vidjeli smo da je na tome puklo. Tu se vidi i način ponašanja drugih stranaka. Mnogima nije bila simpatična ta sačekuša. Poziva se na sastanak jedan partner, a onda se napravi čitav aranžman da to dospije u javnost. To se ne uklapa u okvir fer politke”.

Kako komentirate izjavu Raškovića i prijetnjanja koje je navodno primio, u sve se uključio i DORH? “Pitanje korupcije je nešto što je uvijek otvoreno. Nema propisanog recepta, neki su zbog postizbornih dogovora završili i u zatvoru. Politika jest menadžeriranje određenih interesa. Pitanje je gdje je granica korupcije i legitimnog dogovaranja političkih interesa. Postoji i osjetljivo pitanje kako to da je podatak o ulozi Raškovića u ratu izašao u javnost i što to znači za sigurnost građana. Rašković je stavio glavu u torbu tijekom rata zbog interesa Hrvatske. To ugrožava njega i njegovu obitelj, ali i institucionalni sistav sigurnosti”.

Je li predsjednik HDZ-a govorio istinu kad je pitan o tome je li potpisao takav dokument? “To je li govorio istinu ili ne treba odvojiti od pitanja je li dobro da se to pojavilo u javnosti”.

Hoćemo li sada imati više demokratskog iskustva ili manje povjerenja u političare? “To može biti određena katarza. Govorio sam da treba promijeniti Ustav. Sad vidimo potvrdu takve teze. Treba uvijek gledati stvari u kontekstu. Drugačije se razmišljalo kad je Ustav pisan, a druga je situacija danas kad su skroz drugačije okolonosti”.

Bi li izbori bili najbolje rješenje ili ipak sklapanje Vlade? “Ne bih se upuštao u takvu procjenu. Legitimno je da se pokuša sastaviti Vlada, oni snose odgovornost kakva će ta Vlada biti i kako će kasnije raditi. Onda ćemo moći dati ocjenu.

Što ako predsjednica da mandat jednoj strani, a SDP uspije konstituirati Sabor? “Moguće je, ali vjerojatno bi i to dovelo do preraspodjele funkcija u Saboru”.

Zašto je Milanoviću bitno da bude na čelu tehničke vlade? “To je jedna prednost, to porazumijeva nastupe u javnosti i razumijem da želi ostati u Vladi pogotovo ako dođe do novih izbora. Granica toga je ustavnopravni poredak”.

Kako komentirate jučerašnju odluku Vlade koja je omogućila kreidtiranje Primoštenu i Zagrebu, koji bi ustvari mogli dali podršku Vladi? “To je isto dio toga što pozicija u Vladi nudi. Sasvim će sigurno Vladi koristiti i podrška Stipe Petrine i Milana Bandića.

Kakva je vaša procjena o stabilnosti Vlade koju bi sklopili Most i HDZ? “Po prirodi stvari meni su bliže lijeve vlade. Nije baš jasno kome će se Most prikloniti. Svjetonazorski su bliže HDZ-u, ali neki od njih imaju povijest sukoba s HDZ-om. Problem Mosta je da više ne izgleda da je ovo taktiziranje oko uvjeta programske naravi nego da je i problem same nesloge unutar samog Mosta. Za RH bi bilo dobro da cijeli proces završi sastavljanjem vlade”.

Božo Petrov je za N1 rekao da njegov potpis kod bilježnika obvezuje sve u Mostu, mnogi smatraju da je svaki mandat zaseban. Što vi mislite? “U formalno pravno smislu je svaki zastupnik slobodan. U načelu je moguće sklapanje najrazličitijih koalicija, ali realitet je sasvim drugo. Što politički znači jedan takav potpis? To je nešto što zovemo politička odgovornost i lojalnost”.

Milanović je rekao da je njegova granica ispod koje neće ići koaliranje sa stranakama koje u svojim redovima imaju ljude s optužnicama? Što ako oni onda koaliraju s HDSSB-om? “I u kampanji je to bio jedan od prijepora. Svatko ima svoj limit i ono što može progutati u politici. Zaista je važno imati koherentne i jednake kriterije, ja osobno nikad ne bih mogao ići u koaliciju s nekim strankama koje imaju onakvu gardu koju smo vidjeli na trgu”.

Konzultira li vas Radimir Čačić nakon izbora o tome kome bi trebao dati svoju potporu? “Mi smo imali predizbornu koalciju, on je dobio povjerenje i potpuno sam formira svoju poziciju. Njemu je bliže lijeva koalicja, ali je spreman staviti svoje znanje i na drugu stranu”, zaključio je Josipović.