Komentar Centra Zlata
“Shrinkflacija” je pojam kojeg je korisno poznavati kako ne bismo upali u zamku gubitka vlastite kupovne moći, bez da smo toga uopće svjesni. Radi se o suptilnom fenomenu koji je povezan s inflacijom, a kojeg potrošači gotovo i ne primjećuju. No, ovim smo fenomenom konstantno okruženi u supermarketima, a sve ga je češće moguće primijetiti u vrijeme visoke inflacije.
Shrinkflacija je pojava koja označava smanjenje veličine proizvoda, uz istovremeno ostavljanje iste cijene kao i prije smanjenja količine. Pojednostavljeno rečeno, shrinkflacija znači da za isti iznos novaca dobijemo manje određenog proizvoda. Shrinkflacija iz tog razloga ima značajan negativan efekt na kupovnu moć građana, a njeno ime dolazi iz spoja engleskih riječi “shrink” (smanjiti) i “inflation” (inflacija).
Primjerice, hipotetska čokolada od 300 grama koja je prije godinu dana koštala 13 kuna, zadržala je svoju cijenu i danas, samo što je njena količina pala na 270 grama. Čokolada u pitanju je dakako prilagođenih dimenzija, nešto tanja i blago uža kako bi na prvu zavarala oko potrošača koji ionako nema vremena pomno čitati etikete i voditi dugogodišnje statističke analize mase i obujma svakog proizvoda. No, još problematičnija može biti vrećica čipsa koja zadržava, dimenzionalno gledano, identično pakiranje, ali s više zraka i manje čipsa, čineći shrinkflaciju praktički nevidljivom bez izučavanja gramaže spomenutog artikla. Osim toga, proizvođač može na suptilan način smanjiti kvalitetu proizvoda, što je de facto nemoguće detektirati ako nemamo istančano nepce.
Problem u našem primjeru ostaje činjenica da je kupovna moć fiat valute, gledano u imaginarnim čokoladama, zbog shrinkflacije smanjena za 10% bez da je potrošač to i primijetio. S druge strane, ova čokolada je sa svojih 300 grama prije dvije godine možda koštala 12 kuna, što u prijevodu znači da je za istu količinu čokolade danas potrebno izdvojiti 20,3% više novčanih sredstava nego 2020. Iako ovo naoko možda ne izgleda kao velik gubitak kupovne moći jer se radi o malom proizvodu, shrinkflacija je raširena pojava i mnogo malih proizvoda u prosječnoj nabavki namirnica može imati značajan utjecaj na budžet.
Kada bi uz stopu inflacije koja je u Hrvatskoj trenutno najveća još od 2008. uračunali i shrinkflaciju, postalo bi nam jasno da je realno poskupljenje cijena još veće nego što nam se činilo. Iako je agregirano povećanje cijene hipotetske čokolade nekima možda znak za uzbunu, shrinkflacija baš i nije jednostavan pojam za objasniti prosječnom građaninu. Osim što nije pratio etikete, a ni ne sjeća se je li cijena čokolade uvijek bila 13 kuna ili nije, prosječni potrošač mogao bi spomenuti i kako mu je plaća u međuvremenu narasla za nekoliko posto.
Unatoč tome, kada gledamo podatke, rast plaća nije dovoljno visok kako bi nadmašio službenu stopu inflacije, a kamoli fenomene poput shrinkflacije. Zabrinjavajuće je što, ne samo da smo relativno siromašniji, nego se povrh toga nekima čini da plaće rastu te da se cijene pojedinih artikala uopće ne mijenjanju ili barem ne tako rapidno. Ovaj fenomen u ekonomskoj je terminologiji često poznat i pod nazivom novčana iluzija jer, premda imamo više novaca, naša se kupovna moć smanjuje, piše Centar zlata
