Više od 70 posto hrvatskog BDP-a dolazi iz javnog sektora. Zemlje kojima je bolje ipak nemaju toliki postotak javnog sektora u ukupnom gospodarstvu. John Gašparac, novi čelni čovjek hrvatskog ureda konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC) koji radi u Moskvi, na primjeru Rusije vidio je kako se može transformirati jedno cijelo tržište.
John Gašparac
”Glavni alat u tom procesu je bio porezna stopa. Putin je spustio porez na dohodak sa 30 na 13 posto za sve (flat rate), ali je ujedno zaprijetio najstrožim kaznama onima koji ne uđu u sustav u roku od dvije godine. Jednostavno im je poručio da su u tom slučaju gotovi. Nominalno, porez je smanjen za više od 50 posto, ali istodobno je porezna osnovica višestruko povećana. Porez je postao jeftin i svi su odlučili ući u sustav”, rekao je Gašparac.
Smatra kako kod investitora koji razmišljaju o dolasku u Hrvatsku presuđuje porezni sustav, ‘a pogotovo sigurnost i stabilnost tog sustava. ‘
”Današnje česte promjene dovode do osjećaja nesigurnosti. Sam porezni sustav zapravo nije loš. Ni porez na dobit nije previsok, iako bi možda bilo dobro da ga približimo slovenskom, pa spustimo sa 20 na 17 posto. Tako bismo si podigli konkurentnost. Ali bude li promjena, daleko je važnije pronaći način kako povećati bazu nego biti kreativan sa stopama. Investitora će, i domaćeg i stranog, tu nema razlike, najviše iznervirati ako netko na kraju godine najavi brzu promjenu neke porezne stope koja stupa na snagu prvog dana iduće godine. Ili kada mu odjednom obračunaju porez ‘unatrag’, za ovu godinu”, kazao je konzultant u Moskvi za Jutarnji.
Kada uspoređujemo Hrvatsku s ostalim zemljama nove Europe smatra kako smo najbliže Sloveniji koja ima sličan profil BDP-a.
”Ali, kada se uspoređujemo s ostalim tranzicijskim ekonomijama – baltičkim republikama, Slovačkom, Poljskom… – kod svih ćemo vidjeti znatno veći udio industrije u BDP-u. U Hrvatskoj usluge sudjeluju u BDP-u sa 70 posto, a tu veliki dio odnosi turizam, što možda nije prevelik dio, ali je rizično”, poručio je Gašparac.
Razlog je u tome zato što, nastavio je, turizam se u velikoj mjeri ne razvija zbog naše velike sposobnosti, a turisti su u Hrvatskoj pronašli alternativu danas nesigurnim područjima.
”Više od 70 posto BDP-a dolazi iz javnog sektora. Druge zemlje nemaju takav postotak javnog sektora u BDP-u. To znači da ili sve drugo mora rasti ili nešto moramo prodati, ali javni sektor se mora smanjiti. Moramo dalje privatizirati, ali to je političko pitanje, a u politiku ne bih ulazio”, rekao je Gašparac.
Imamo li snage sustići promjene koje su se dogodile u drugim zemljama, u velikom smo zaostatku?
”Morat ćemo ih sustići ili ćemo morati platiti visoku cijenu naše nesklonosti promjenama. A da bismo to postigli, moramo gurati od početka, od razvoja škola, do poticanja tehnoloških projekata. Nitko iz obrazovanog dijela mlade generacije više ne razmišlja unutar državnih granica – ne uspiju li svoje ideje ostvariti u Hrvatskoj otići će drugdje. EU je ogromno tržište, ne samo potrošača nego i prilika. Slovačka i Poljska to su, primjerice, znale odlično iskoristiti. I odatle su ljudi odlazili, ali danas se vraćaju i svoj zarađeni novac troše i investiraju u Poljskoj i Slovačkoj.
