Jesu li strane zadovoljne sastankom u Parizu?

U Parizu je održan susret lidera Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine na kojem razmatrano ispunjavanje mirovnog sporazuma iz Minska. Kako ističu ruski stručnjaci, glavni rezultat susreta tiče se pitanja vezanih za održavanje lokalnih izbora u samoproglašenim republikama na istoku Ukrajine, jer je to najveći problem u traganju za političkim rješenjem ukrajinske krize. Tema razgovora u Parizu bila je i ruska vojna akcija u Siriji.

U glavnom gradu Francuske održan je susret posvećen Ukrajini u kojem su sudjelovali lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine. Jedno od najvažnijih pitanja razmatranih 2. listopada bili su izbori u DNR i LNR. Zasada samoproglašene republike planiraju održati izbore neovisno o glasanju u drugim dijelovima Ukrajine, što Kijevu nikako ne odgovara. Kako su na konferenciji za novinare izjavili lideri Njemačke i Francuske Angela Merkel i François Hollande (Vladimir Putin i Petar Porošenko su odmah poslije susreta napustili Elizejsku palaču), izbori u regijama koji se ne potčinjavaju Kijevu moraju biti odloženi (u Donjecku trebaju se održati već za dva tjedna) i organizirani u skladu s ukrajinskim zakonodavstvom. Međutim, kako ističu ruski stručnjaci, predviđeno je da se uzmu u obzir i interesi Donbasa.

Kako je priopćeno na konferenciji za novinare, Kijev treba donijeti zakon o izborima, a prije toga treba obaviti razgovore na tu temu s DNR i LNR, na čemu su samoproglašene republike uvijek inzistirale. Isto se treba objaviti amnestija, koja će predstavnicima republika omogućiti da sudjeluju u izborima. Izbori u Donbasu trebaju se održati u prisustvu promatrača OESS-a, i to 80 dana nakon što ukrajinski parlament usvoji spomenuti zakon.

Angela Merkel je ukazala na vezu između situacije oko izbora i drugih pitanja, na čemu su isto uvijek inzistirali protivnici Kijeva, a ta druga pitanja su usvajanje zakona o posebnom statusu Donbasa i ustavna reforma. Na to je, komentirajući rezultate susreta, ukazao i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. On je isto priopćio da su sudionici susreta konstatirali pozitivne promjene kada je riječ o povlačenju lakog naoružanja s linije razdvajanja, koje treba početi u ponoć 3. listopada.

Kako je izjavila Merkel, lideri Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine mogu biti zadovoljni postignutim rezultatom. Isto je rečeno da ispunjavanje Minskog sporazuma može biti nastavljeno i tijekom 2016. godine, dok se ranije računalo na to da će čitav kompleks mjera predviđenih sporazumom u Minsku biti realiziran do kraja tekuće godine.

Kako je za RBTH izjavio Andrej Suzdaljcev, zamjenik dekana Fakulteta za svjetsku ekonomiju i međunarodnu politiku sveučilišta „Visoka škola ekonomije”, sudionici susreta su konstatirali napredak u ispunjavanju sporazuma iz Minska (Hollande je izjavio da se prekid vatre na istoku Ukrajine „u cjelini poštuje”) i ujedno su istaknuli da ih nijedna strana ne ispunjava u potpunosti. Prema mišljenju ruskog politologa, samim tim su otklonjene jednostrane optužbe koje su ranije iz zapadnih glavnih gradova upućivane Rusiji za neispunjavanje sporazuma iz Minska. „Nije spomenuta nikakva opasnost od Rusije. Drugim riječima, formalno nije bilo nikakvog antiruskog konteksta”, smatra Suzdaljcev, ujedno ističući da je to vjerojatno bio težak razgovor, s obzirom da Putin nije ostao na konferenciji za novinare.

Postoji i mišljenje da dogovor oko izbora u Donbasu, koji je postignut na pariškom susretu, može biti iskorišten kako bi se osujetili izbori koji su već zakazani u DNR i LNR. Kada se izbori u Donbasu odlože, a tekst zakona o izborima bude podnesen ukrajinskom parlamentu, Petar Porošenko može potaknuti protest zastupnika i blokadu zakona – smatra Mihail Aleksandrov, stručnjak Centra za vojnopolitička istraživanja pri Moskovskom državnom sveučilištu međunarodnih odnosa. Takav zaključak izvodi imajući u vidu sudbinu svih nacrta zakona vezanih za Donbas u ukrajinskom parlamentu.

U Parizu je isto na dnevnom redu bila i sirijska tema, tj. operacija protiv islamista koju već nekoliko dana sprovode snage ruskog ratnog zrakoplovstva. Na konferenciji za novinare Hollande je još jednom iznio stav niza zapadnih zemalja, koje su ranije već izjavile da su zabrinute zbog toga što Ruska Federacija ne bombardira samo „Islamsku Državu”, nego i druge naoružane grupacije koje Zapad i Rusija različito tretiraju. Takva retorika, međutim, po mišljenju Mihaila Aleksandrova, neće utjecati na ruski stav o sirijskoj krizi. Po njegovim riječima, u Moskvi „nitko neće obraćati pažnju na te izjave”, jer za uspješnu borbu protiv islamista nije dovoljno „počistiti” samo pripadnike „Islamske Države”, nego i druge teroriste koji su u tijesnoj vezi s njima

You may also like

0 comments