Jesu li novi plinovodi zamjena za Ukrajinu?

Plin kao geopolitika
Ukrajina je pripremila plan djelovanja za slučaj neuspjeha pregovora s Rusijom o tranzitu plina u Europu, izjavila je zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Elena Zerkal, prenosi agencija Ukrinform.

Po njezinim riječima, Kijev se po prestanku važenja tekućeg ugovora s Gazpromom o uporabi ukrajinskog plinskog transportnog sustava za tranzit plina u Europu koji istječe krajem godine, namjerava pridržavati svoga “plana A”, odnosno ratificirati nove priloge Sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom, o integraciji Ukrajine u energetski prostor i učiniti ih pravno obvezujućim.

Međutim, ukrajinske vlasti imaju i rezervni plan, istaknula je Zerkal. Kijev je, po njezinim riječima, dobro naučio lekciju iz plinske krize 2009. godine te stoga s partnerima priprema preventivne mjere za slučaj neuspjeha pregovora.”Razradili smo naš vlastiti plan, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država”, rekla je Zerkal, ne otkrivajući detalje.

U siječnju je u Bruxellesu održan trostrani sastanak Rusije, Ukrajine i Europske komisije, na kojemu su razmotrena pitanja provoza ruskoga plina kroz Ukrajinu po isteku 2019. godine, kada na snazi više ne bude ugovor između ruskog Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

EK je predložio potpisivanje ugovora na više od deset godina, ali konkretan dogovor nije postignut. Ruske vlasti više su puta istaknule da će se tranzit kroz Ukrajinu nastaviti, bude li to ekonomski opravdano. Premijer Dmitrij Medvedev naveo je niz uvjeta za nastavak provoza ukrajinskom rutom: uređenje odnosa među zainteresiranim kompanijama, povoljne ekonomske parametre i stabilnu političku situaciju.

Međutim, ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio je da je za sada tranzit kroz Ukrajinu znatno skuplji nego drugim pravcima. Uz skori prestanak važenja ugovora s Gazpromom, Urajincima na ruku ne ide ni gradnja dvaju plinovoda koji zaobilaze Ukrajinu u izvozu ruskog plina u Europu, a to su Sjeverni tok 2 i Turski tok.

Bojko Borisov o Turskom toku

Nakon današnjeg sastanka s ruskim predsjednikom vlade Dmitriem Medvedevom, njegov bugarski kolega Boiko Borisov sve je protivnike ruskog plinovoda „Turski tok“ nazvao izdajicama, izvijestio je bugarski medij Dnes.

Boiko Borisov je izjavio kako Bugarska mora očuvati isporuke plina, a da su protivnici izgradnje plinovodnog huba na bugarskom teritoriju nacionalne izdajice. Oni žele da naše investicije budu zakopane u zemlju, a mi želimo izgradnju potpuno transparentnog huba, izjavio je bugarski premijer

Medvedev o Sjevernom toku 2

Plinovod Sjeverni tok 2 osigurava tek dio uvoznih potreba Europske unije za plinom i ne zamjenjuje transportni koridor kroz Ukrajinu, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev u intervjuu Luxemburger Wortu, a prenose ruske Ria Novosti. “Mi cijenimo svoju reputaciju pouzdanog partnera i želimo biti uvjereni u to da ćemo i dalje moći u potpunosti ispunjavati svoje obveze”, rekao je Medvedev. “Sjeverni tok 2 snižava transportne rizike i on je dopunski, a ne zamjenski pravac”, istaknuo je i dodao kako ruski plin trenutno ispunjava 30 posto EU-ovih potreba za plinom te da Sjeverni tok 2 to neće promijeniti.

“On će osigurati samo dio EU-ovih potreba za uvozom plina i to po stabilnijem i jeftinijem dobavnom pravcu nego što je to sada”, rekao je čelnik ruske Vlade. “To je izravna korist za europske potrošače”, ocijenio je Medvedev.

Rusija je, međutim, po njegovim riječima spremna očuvati tranzit plina kroz ukrajinski plinsko-transportni sustav i nakon 2019. godine, ali uz ispunjenje određenih uvjeta. U prvom redu, neophodno je urediti odnose među zainteresiranim kompanijama, a uz ekonomske i komercijalne parametre važno je i stabilno političko okruženje, objasnio je Medvedev Moskva, po njegovim riječima, računa na to da će Europa ostati glavni potrošač ruskog plina, unatoč dinamičnom razvoju zelene energije i LNG segmenta.

Istup ruskog premijera uslijedio je nakon što je čelnik ukrajinskog Naftogaza Andrej Koboljev upozorio da Sjeverni tok 2 čini ukrajinsku plinsku transportnu mrežu suvišnom, a uz nepovoljne gospodarske aspekte toga projekta i istaknuo je i njegove “prijetnje po sigurnost”.

Koboljev je na ukrajinskoj televiziji rekao da izgradnja Sjevernog toka 2 i Turskog toka za Ukrajinu znači potpun gubitak tranzita ruskog plina u Europu te da Ukrajina puštanjem u rad toga plinovoda gubi i “faktor odvraćanja od ruske agresije”, čime se po njegovim riječima “uvelike povećava vjerojatnost vojnog sukoba”.

Gazprom: Više od 800 kilometara plinovoda izgrađeno

Projekt Sjeverni tok predviđa izgradnju dvaju usporednih cjevovoda s ukupnim kapacitetom od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje, od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke. Iz ruskog Gazproma, nositelja projekta, izvijestili su da je više od 800 od predviđenih 1200 kilometara plinovoda izgrađeno, potvrdivši da se dovršetak gradnje planira do kraja ove godine.

Uz Gazprom, u gradnju su uključeni i njemački Wintershall i Uniper, britansko-nizozemski Shell, francuski Engie i austrijski OMV. Izgradnja Sjevernog toka 2, na čemu inzistira Njemačka, izazvala je negodovanje kod većine članica EU-a, no Europska komisija je početkom godine odobrila projekt nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Berlina.

Mnogi smatraju da Sjeverni tok 2 dodatno povećava ovisnost europskih zemalja o Rusiji, pomažući ujedno ruskom plinu da zaobiđe Ukrajinu i Poljsku. Za brojne članice EU-a, poglavito Poljsku, kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečene na zadnjem summitu NATO-a u Bruxellesu na račun projekta Sjeverni tok 2 počivaju na valjanim argumentima.

Trump je tada upozorio kako je nelogično da Njemačka i druge države EU-a računaju na to da ih Amerikanci štite od moguće agresije Rusije, da ne moraju povećati izdavanja za obranu, a s druge strane, kroz projekte kao što je Sjeverni tok 2, povećavaju ovisnost o Rusiji i daju milijarde ruskim kompanijama usko povezanima s državom.

Rusija, pak, ističe da je Sjeverni tok isključivo komercijalni projekt koji pridonosi energetskoj stabilnosti Europe, a američko protivljenje njegovoj realizaciji stavlja u kontekst nastojanja SAD-a da viškove svoga plina plasira na europsko tržište.

You may also like

0 comments