[vc_row][vc_column width=”1/3″]Pokazat će vrijeme[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Slično kao kod posljedica na zdravlje, gotovo svakodnevno na površinu izlaze nove štete od Covida-19 na gospodarstvo: lanjsko proljetno zatvaranje i epidemiološke mjere odrazile su se i na mogućnosti ulazaka, ali i odlazaka s tržišta. [/vc_column][/vc_row]
Posredno, o tome sliku ocrtavaju podaci Euroskog statističkog ureda: u trećem tromjesečju nakon dizanja ‘lockdowna’ diljem Starog kontinenta broj registracija novih biznisa skočio je za 45,3 posto što je prekinulo padajući trend otvaranja novih tvrtki u 2020. godini. Istovremeno, skočio je i broj bankrota koji je povećan više od četvrtine u razdoblju od srpnja do kraja rujna, nakon što je u prvoj polovini godine bilježio znatno smanjenje.
Nakon ‘lockdowna’ u trećem kvartalu u Hrvatskoj je osnovano 3198 novih pravnih osoba, 744 više nego kvartal ranije, ali i 25 posto manje nego u istom kvartalu prije 2019., oslikavaju podaci Državnog zavoda za statistiku za rujan. Druga strana medalje pokazuje da je s tržišta izbrisano 165 tvrtki, 50-ak više nego u tri mjeseca do kraja lipnja, ali i 13 posto više nego godinu ranije. Godišnji podaci pokazuju da je broj novoosnovanih tvrtki u Uniji povećan za 2,2 posto do kraja rujna na kvartalnoj razini, a broj zahtjeva za bankrotom smanjio se 17,7 posto. Brojke značajnog pada registracija i zahtjeva za stavljanje kljuća u bravu u prva dva tromjesečja 2020. mogu se objasniti činjenicom da su nadležne administrativne službe koje vode procese privremeno bile nedostupne ili zatvorene što je u konačnici dovelo do kašnjenja registracija, objašnjava Eurostat dodajući, pak, da su države produžile dok za dovršetak administrativnih procedura.
“Konačno, u slučajevima bankrota, državne mjere tijekom korona krize mogle su omogućiti biznisima, koji bi inače proglasili stečaj, da nastave sa svojim aktivnostima”, primjećuje krovni statistički ured EU.
Treba ipak napomenuti da iz podataka nije moguće ocrtati preciznu sliku jer podaci nisu dostupni za niz zemalja (uključujući Hrvatsku) ni za susjednu Sloveniju i Mađarsku, Austriju, Irsku, Grčku, Cipar, Latviju, Luksemburg, Maltu, Švedsku i Finsku, dakle za gotovo polovinu članica Unije.
Iz onih koji su se ipak slijevali iz većine ostalih članica može se uočiti da je u trećem tromjesečju lani (sezonski prilagođen) broj registracija novih tvrtki porastao 45,3 posto u Europskoj uniji te 46,3 posto unutar zone eura u usporedbi s prethodnim kvartalom. Broj tvrtki koji izlaz nije mogao pronaći nikako nego u proglašenju bankrota u isto vrijeme povećan je za 25,7 posto u Uniji, odnosno za 36,1 posto u eurozoni.
Na godišnjoj razini na tržište EU ušlo je 2,2 posto više poduzetnika nego u trećem kvartalu 2019., odnosno 3,5 posto više njih u zemljama s valutom eurom. Pritom je najveći skok novoosnovanih tvrtki bio u Francuskoj, čak 21,5 posto. Slijedi Belgija s 14,3 posto te Litva s 11,4 posto. Padom pak predvodi Bugarska (-18,3 posto), slijedi Njemačka s 14,5 posto i Nizozemska gdje je broj novih tvrtki smanjen 13,3 posto.
Broj bankrota nastavio je klizati u odnosu na isti period 2019.: za 17,7 posto u EU, blago viših 19,8 posto u eurozoni. Najstrmiji pad zahtjeva za bankrotom od čak 60,9 posto bilježi Litva, slijede Francuska s 34,9 posto i Belgija za gotovo trećinu. S druge strane, najveći skok broja bankrota prijavile su Estonija čak 83,5 posto te Portugal 40,3 posto.
Ogromne razlike u broju ulazaka i izlazaka s tržišta, koje se dobrim dijelom mogu gledati kroz prizmu šteta od koronavirusa, izgledno su poljedica odgovora pojedinih država i ciljanih mjera. Jesu li “velikodušne” mjere za sve” koje će se u konačnici preliti u javne dugove i teret svim poreznim obveznicima bile uistinu opravdane očigledno na životu održavajući i one tvrtke koje su od ranije imale poslovnih problema, pokazat će vrijeme, piše Poslovni dnevnik
