Je li NATO savez u krizi?

Ususret summitu
Ovogodišnji samit NATO-a u predgrađu Londona početkom idućeg tjedna trebao je biti prigoda da se izglade sporovi iz prošlosti i fokusira na jedinstvo, ističući istodobno ključnu ulogu Velike Britanije u Savezu unatoč tome što izlazi iz Europske unije.

Umjesto toga, događaji na sjeveroistoku Sirije u listopadu bacili su veliku sjenu na skup. Komentar francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO u stanju “moždane smrti” izazvao je živu raspravu među 29 članica Saveza. “Ovaj sastanak čelnika održava se u pravom trenutku”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg dva tjedna uoči njegova održavanja.

“Posebice zato jer se postavljaju pitanja o snazi transatlantskih odnosa.” Američki predsjednik Donald Trump početkom listopada naglo je povukao američke snage iz sjeveroistočne Sirije, gdje su pružale potporu kurdskoj miliciji koja je predvodila borbu međunarodne koalicije protiv Islamske države. To je otvorilo put turskoj vojnoj ofenzivi protiv kurdskih boraca, koje Ankara smatra terorističkom prijetnjom. Događaji su se brzo odvili nakon telefonskog razgovora Trumpa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Ni SAD niti Turska, oboje članovi NATO-a, nisu se pritom koordinirali u sklopu struktura Saveza.

“Po mojem mišljenju, u ovom trenutku svjedočimo moždanoj smrti NATO-a”, komentirao je Macron u razgovoru za Economist. “Strateški i politički, moramo priznati da imamo problem”, rekao je. “Što će članak 5 značiti sutra?”, upitao se, govoreći o temeljnom obećanju NATO-a da će svi saveznici priskočiti u pomoć bilo kojoj državi članici Saveza kada bude napadnuta. “Trebali bismo preispitati što NATO realno jest u svjetlu predanosti Sjedinjenih Država”, rekao je.

Drugi čelnici NATO-a brzo su se distancirali od riječi francuskog predsjednika. “Ne dijelim to stajalište”, komentirala je njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je američka veleposlanica pri NATO-u Kay Bailey Hutchinson rekla da se Washington “odlučno” ne slaže s njegovom ocjenom. Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da je “opasno” dovoditi u pitanje odredbu NATO-a o uzajamnoj obrani. Macron “ne osjeća vrući dah ruskog medvjeda za vratom”, kazao je za Financial Times.

Oko 96 ljudi ubijeno je na sjeverozapadu Sirije u žestokim sukobima u zadnjih 48 sati, priopćio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Režimske snage uz potporu ruskih i sirijskih borbenih zrakoplova sukobile su se s pobunjeničkim skupinama na nekoliko fronti na jugoistočnim ruralnim područjima Idliba tijekom vikenda. SOHR sa sjedištem u Britaniji navodi da je to najveći gubitak života otkako je primirje stupilo na snagu krajem kolovoza.

Po riječima aktivista u Idlibu, sukobi i zračni udari sirijskih vladinih snaga doveli su do novog vala raseljavanja iz jugoistočnih seoskih područja Idliba prema granici između Sirije i Turske. Dodali su da su na taj dio Idliba izvršene stotine zračnih udara od petka. Pokrajina Idlib, koja se nalazi blizu turske granice, većinom je pod kontrolom oporbe.

Slijedom tog intervjua, Njemačka i Francuska iznijele su paralelne prijedloge za uspostavu stručnog povjerenstva koje će razmotriti prijedloge za reformu saveza stvorenog u doba hladnog rata. Ideju su pozdravili ministri vanjskih poslova na sastanku prošli tjedan u Bruxellesu, kazao je Stoltenberg. Vjerojatno će biti spomenuta i na sastanku u Londonu. NATO želi pokazati da ide u korak sa svijetom koji se brzo mijenja. Prošli je tjedan tako najavio da će proširiti svoje djelovanje i na petu operativnu zonu, svemir, nakon kopna, mora, zraka i odnedavno kibernetičkog prostora. Hoće li Trump biti zadovoljan? Ali vratimo se na Zemlju.

Europski saveznici teškom mukom pokušavaju povećati obrambene sposobnosti u sklopu Europske unije, kao dio širih nastojanja da Unija bude neovisnija o SAD-u. No rijetki dovode u pitanje ključnu ulogu NATO-a u obrani Europe. Trump već dugo kritizira NATO saveznike da ne snose svoj dio tereta za obranu. Na prošlogodišnjem sastanku na vrhu spomenuo je mogućnost povlačenja iz Saveza ako druge članice ne povećaju potrošnju za obranu.

 Takav pristup pokazao se uspješnim jer su saveznici povećali proračune za obranu. Njemačka, jedna od glavnih meta Trumpovih kritika, sada je na putu da iduće godine izdvaja 1,42 posto BDP-a za obranu, približavajući se NATO-ovu cilju od 2 posto. Hoće li takav ritam napretka biti dovoljan američkom predsjedniku vidjet će se na skupu u Londonu. Sirija Događaji u Siriji na vidjelo su iznijeli još jedan izazov za NATO: njegovu nesposobnost da poduzme korake protiv saveznika koji se ne ponašaju primjereno. Turska intervencija zadnja je u nizu ignoriranja NATO-a. Ankara je odlučila kupiti ruski proturaketni sustav umjesto američke opreme koja je kompatibilna NATO-u, dok su zapadni saveznici sa zabrinutošću promatrali tursko gušenje građanskih sloboda nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 2016.

NATO “može poduzimati korake samo ako jednoglasno donesemo odluke”, istaknuo je nedavno jedan diplomat, napominjući da njegov osnivački ugovor “ne predviđa mjere protiv saveznika”. Merkel, Macron i britanski premijer Boris Johnson trebali bi se sastati na margini skupa sastati s turskim kolegom kako bi razgovarali o situaciji na sjeveroistoku Sirije. Čelnike NATO-a očekuje zgusnut dnevni red na sastanku na golf igralištu sjeverno od Londona, dok bi formalni sastanak trebao trajati samo tri sata, a usvojeno bi trebalo biti oko 50 odluka. Pitanja uključuju prijetnju Rusije i prilagodbe NATO-a za brzi odgovor na događaje na njegovim granicama; uspon Kine; hibridne prijetnje; nove tehnologije u ratovanju kao što su inteligentni autonomni sustavi i misije obuke u Iraku i Afganistanu, piše Večernji list.

You may also like

0 comments