Je li moguće ponavljanje “crnog ponedjeljka”?

Prije točno trideset godina, prije polaska na posao na burzu u New Yorku, Peter Kenny napustio je svoj dom na Manhattanu i krenuo u obližnju crkvu Gospe od Pobjede kako bi se pomolio Sv. Judi Tadeju, rimokatoličkom svecu i zaštitniku u očajnim i izgubljenim slučajevima.
Razlog je bio pad burze poznat kao ‘Crni ponedjeljak’, 19. listopada 1987. godine. Kenny, sada glavni tržišni strateg u konzultantskoj kući Global Markets Advisory Group u New Yorku, upravo se u veljači te 1987. zaposlio na njujorškoj burzi. Bio je šokiran događajima koji su se odvijali prethodnog dana, najgoreg u trgovanju u američkoj povijesti.

“Mislim da nitko nije bio spreman za ono što se zapravo dogodilo na tržištima u inozemstvu, što je dovelo do ‘krvoprolića’ u ponedjeljak”, prisjeća se danas Kenny.

Kad je bilo gotovo, indeks 30 američkih kompanija Dow Jones izgubio je 22,6 posto vrijednosti u jednom danu, što je jednako padu od oko 5.200 bodova u indeksu danas. Burzovni indeks S&P 500 na ‘Crni ponedjeljak’ potonuo je 20,5 posto, što je danas ekvivalent padu više od 520 bodova, dok je indeks Nasdaq skliznuo 11,4 posto, što je usporedivo padu od oko 750 bodova.

Te 1987. godine cijene dionica na američkim burzama rasle su tijekom cijele godine, pri čemu je svaki od tri glavna američka indeksa dosegnuo rekordne vrijednosti krajem kolovoza. No, rujan se pokazao kao tegoban mjesec, pri čemu je svaki indeks pao više od 2,0 posto, no nedovoljno za podizanje uzbune među ulagačima.

No, u listopadu se prodaja na tržištima kapitala u SAD-u pojačala. Indeksi Dow Jones i S&P 500 pali su više od 9,0 posto u tjednu prije ‘Crnog ponedjeljka’.

Ujutro tog ponedjeljka 19. listopada 1987. godine, Art Hogan, tada brokerski posrednik na Bostonskoj burzi, očekivao je mogući oporavak cijena dionica. Ništa ga nije moglo pripremiiti za ono što će ubrzo otkriti.

“Bilo je jasno u tom prvom satu … ovo će biti nešto najgore što smo vidjeli u našim životima”, prisjetio se Hogan, sada glavni tržišni strateg u financijskoj kompaniji Wunderlich Securities u New Yorku.

Mnogi događaje od tog ‘Crnog ponedjeljka’ opisuju kao prvi primjer da je automatsko trgovanje računalima dovelo do kaosa zbog upotrebe osiguranja portfelja, strategije zaštite od pada tržišta.

Na 30. godišnjicu burzovnog kraha 1987. godine, američke dionice su na rekordno visokim razinama, a ulagače brine da bi visoki rast cijena dionica mogao značiti da je na pomolu korekcija, unatoč zdravim korporativnim zaradama i gospodarskom rastu.

Zagrebačka burza posluje s milijunskim gubitkom

Zagrebačka burza u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci poslovala s gubitkom od 1,36 milijuna kuna, što je za 1,5 milijuna kuna manji gubitak u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi se u financijskom izvješću Burze objavljenom u četvrtak.

Ukupni prihodi Grupe u navedenom su razdoblju iznosili 19,19 milijuna kuna, što je rast od 10,33 posto prema istom razdoblju lani.

Prihodi od provizija su povećani za 22,9 posto, a rast je zabilježen i kod prihoda od dodjele LEI oznake (76,5 posto), prihoda od naknada za objavu podataka o OTC transakcijama (20,8 posto), prihoda od prodaje informacija (2,6 posto), prihoda od održavanja kotacije (2,9 posto), prihoda od naknada za uvrštenja u kotacije (1,7 posto) i ostalih poslovnih prihoda (33,2 posto).

Najveći pad prihoda pak zabilježen je kod prihoda od API članarina, za 33,9 posto, prihoda od najma opreme, za 33,6 posto i prihoda od članarina, za 14,1 posto, stoji u izvješću.

U prvih devet mjeseci ove godine ukupni su rashodi Grupe iznosili 20,56 milijun kuna i veći su za 1,4 posto prema istom razdoblju lani.

Pritom su troškovi softvera smanjeni 1,1 posto, troškovi zakupa poslovnog prostora 7,5 posto, a trošak amortizacije 13,4 posto. Troškovi osoblja istodobno su porasli 5,5 posto, a ostalih operativnih troškova 1,7 posto.

Financijski prihodi Grupe u devet mjeseci ove godine povećani su 45,7 posto, dok su financijski rashodi smanjeni za 32 posto.

“Događaj koji je imao relativno nepovoljan utjecaj na poslovanje Zagrebačke burze u smislu utjecaja na ukupan promet dionicama, a posljedično i na smanjeni prihod od provizija, jest obustava trgovanja dionicama iz koncerna Agrokor (Ledo, Belje, Jamnica, Vupik, Zvijezda, Tisak, PIK Vinkovci i Žitnjak) od 2. svibnja ove godine”, ističe se u izvješću.

U travnju ove godine, kako se navodi, promet tim dionicama iznosio je 180,8 milijuna kuna te je činio 41 posto ukupnog prometa dionicama. Usporedi li se promet iz travnja s prometom u svibnju i lipnju, vidljiv je pad redovnog prometa od 64,9 i 57,7 posto.

U izvješću se navodi i kako usprkos činjenici da su članice koncerna Agrokor koje kotiraju na Burzi objavile svoja godišnja izvješća za 2016., potrebno je da objave i izvješća za prvi kvartal ove godine. Prema obavijestima tih tvrtki očekuje se da će rezultati za prvi kvartal biti objavljeni do 31. listopada.

Repriza malo vjerojatno, ali ipak…

No, može li se ‘Crni ponedjeljak’ dogoditi danas? Moderna tehnologija trgovanja, promjene načina na koji burze posluju te način upravljanja investicijskih fondova, ponavljanje takvog scenarija morali bi učiniti malo vjerojatnim. Ipak, oprezni trgovci ne isključuju tu mogućnost.

“Naučili smo mnogo od pogrešaka u prošlosti u smislu reakcije ili pretjerane reakcije”, kaže Ken Polcari, direktor u brokerskoj kući O’Neil Securities.

Pad do 20 posto u jednom danu moguć je, no to bi vjerojatno bio uredniji proces kaže, pak, Art Hogan, strateg u tvrtki Wunderlich Securities.

“Imamo mogućnost obustavljanja trgovanja na određeno vrijeme, preispitivanja situacije u cilju utvrđivanja najboljeg načina za povratak u posao te zauzimanja mirnijeg pogleda na situaciju”, kaže Hogan.

Prema trenutnim pravilima američke Komisije za vrijednosne papire (SEC), ako indeks S&P 500 padne više od 7,0 posto, trgovanje se obustavlja na 15 minuta. Ako se pad nastavi nakon što je trgovina ponovo započela, trgovanje se ponovno prekida kod pada indeksa za 13 posto. A ako S&P 500 padne 20 posto, trgovanje se obustavlja do kraja dana.

“Industrija je prošla strašno dalek put od 1987. godine”, kaže čelnik savjetničke tvrtke za tržišta kapitala TABB Group Larry Tabb.

“Regulatori su napravili dobar posao u implementaciji pravila koja pomažu tržištima da osiguraju stabilnost u vrijeme kada nema razloga da ne budu stabilna”. zaključuje Tabb.

You may also like

0 comments