Analiza
Kad su tijekom konferencije “Mines and Technology” u Londonu u studenom 2019. godine ukrajinski geolozi izvijestili o novom velikom nalazištu litija na istoku Ukrajine, to je izazvalo velik interes među proizvođačima baterija za električne automobile.
Litij-ionske baterije, koje pokreću većinu električnih vozila, oslanjaju se na sirovine poput litija, kobalta i elemenata iz skupine rijetke zemlje.
Prema preliminarnim procjenama ukrajinskih znanstvenika, zemlja raspolaže s oko 500.000 tona litija, što su vrlo respektabilne zalihe metala čije se ukupne rezerve na Zemlji procjenjuju na oko 53 milijuna tona.
Najveća su nalazišta litija u Argentini, Boliviji i Čileu (27,2 milijuna tona), Kini (7 milijuna tona) i Australiji (5 milijuna tona).
Ruska invazija dogodila se u trenutku kad se Ukrajina pokušavala pozicionirati kao važan igrač u tranziciji prema čistoj energiji, što je velik korak za zemlju koja je dugo gradila svoje gospodarstvo na ugljenu, željezu, titanu i drugim naslijeđenim industrijama iz sovjetskog vremena.
Kako piše New York Times, ukrajinski potencijal za proizvodnju litija počeo je privlačiti globalnu pozornost. Stoga je Ukrajina prošle godine raspisala međunarodni natječaj za koncesije na nalazišta litija.
Kina, Demokratska Republika Kongo i Australija danas su zaslužne za tri četvrtine globalne proizvodnje litija, kobalta i rijetkih zemalja.
Iako litij nije osobito rijedak resurs, trenutno je praktički nezamjenjiv u baterijama. Očekuje se da će potražnja za litijem naglo porasti kako bude rasla potreba za električnim vozilima, zbog čega će proizvođači automobila pokušavati osigurati dovoljnu opskrbu. Cijene litija su tijekom prošle godine porasle za čak 600 posto.
Možda to nije motivacija za invaziju, ali postoji razlog zašto je Ukrajina toliko važna za Rusiju. Uz poljoprivrednu proizvodnju, to je mineralna baza Ukrajine. Ova invazija dovodi te minerale u igru – rekao je za New York Times dr. Rod Schoonover, utemeljitelj Ecological Futures Group, organizacije fokusirane na sigurnosne implikacije globalnog ekološkog poremećaja.
Iako je litij trenutno nezamjenjiv u zelenoj tranziciji, njegovo vađenje utječe na okoliš. Pri rudarenju litija koriste se velike količine podzemnih voda čime se znatno smanjuju resursi potrebni autohtonim poljoprivrednicima i stočarima. Nadalje, rudarenje uzrokuje vlastite emisije: po toni izvađenog litija proizvede se između pet i 15 tona ugljikova dioksida.
Podsjetimo, nedavno je litij bio i u fokusu velikih prosvjeda u Srbiji koja ima značajna zalihe toga metala: prema procjeni US Geological Survey (USGS) oko milijun tona.
Multinacionalna korporacija “Rio Tinto” odlučila je krajem prosinca prošle godine privremeno obustaviti projekt “Jadar” koji predviđa istraživanja i otvaranje rudnika litija na području zapadne Srbije nakon što su višetjednim prosvjedima tisuće ljudi primorale srbijanske vlasti da povuku Prostorni plan koji predviđa eksploataciju litija na teritoriju Loznice, piše Jutarnji list.
