Je li Hrvatska spremna za ulazak u Schengen

U utorak ćemo znati
Add content here
 Glasnogovornica Komisije Mina Andreeva potvrdila je u ponedjeljak da će Komisija u utorak na svom sastanku u Strasbourgu usvojiti izvješće o hrvatskom ispunjavanju uvjeta za ulazak u šengenski prostor.

Komisija se ovaj put sastaje u utorak popodne u Strasbourgu jer se tamo održava plenarna sjednica Europske komisije. Inače, Komisija se sastaje jednom tjedno, srijedom ujutro u Bruxellesu, a u tjednu kada u Strasbourgu zasjeda Europski parlament, utorkom popodne.

Izvješće o ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen prvotno se trebalo naći na dnevnom redu Europske komisije za sjednicu 2. listopada, zatim je bila pomaknuto na 16. listopada, a onda na 22. listopada.

Za ulazak u šengenski prostor potrebno je ispuniti niz preduvjeta, među inima preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica te izdavati šengenske vize u ime ostalih država članica toga prostora. Zatim je potrebno uspostaviti učinkovitu suradnju sa sigurnosnim tijelima članica toga prostora kako bi se sačuvala visoka razina sigurnost nakon što se ukinu granične kontrole sa zemljama Schengena. Država koja želi biti dio toga prostora mora biti u stanju potpuno provoditi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka.

Također mora biti uvezana u Schengenski informacijski sustav (SIS), najrašireniji i najveći sustav razmjene informacija o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. SIS omogućava nadležnim državnim tijelima, poput policije i graničnih službi, da unose i imaju pristup upozorenjima o određenim osobama ili predmetima. Ta upozorenja ne sadrže samo podatke o nekoj osobi ili predmetu, primjerice o ukradenom automobilu, nego i uputu što učiniti s njima kada se pojave na vanjskoj šengenskoj granici.

Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola provodi tzv. “šengensku evaluaciju”, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila provode li se korektno šengenski zakoni.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

Predsjednik vlade Andrej Plenković je krajem rujna u Bruxellesu izjavio da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će Hrvatska ući u šengenski prostor te da je cilj “dobiti ove 2019. godine pozitivnu ocjenu Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve kriterije”.

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje- više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem. Hrvatska je od ulaska u EU povukla golema sredstva iz europskog proračuna za jačanje kontrole vanjskih granica, ojačala sposobnost policije koja sprječava ilegalne migracije.

Svih jedanaest hrvatskih zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu u zajedničkom priopćenju istaknulo je da je Hrvatska tehnički spremna za ulazak u Schengen te da je nužno oduprijeti se “pokušaju politizacije” procesa ulaska od strane slovenskih zastupnika.

“Europska komisija treba se oduprijeti pokušaju politizacije procesa ulaska Hrvatske u Schengen od strane slovenskih zastupnika, mora ostati politički nepristrana, te na temelju objektivnih mjerila donijeti odluku o tehničkoj spremnosti RH za ulazak u Schengenski prostor”, zajedničkim su pismom Europskoj komisiji poručili svi hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu.

Priopćenje predstavlja zajedničku reakciju na pismo dijela slovenskih zastupnica i zastupnika Komisiji, u kojem izražavaju sumnju o sposobnosti Hrvatske za pristup Schengenu. “Hrvatska je zadovoljila sve tehničke uvjete te sukladno tome očekujemo zeleno svjetlo Komisije za naš ulazak u Schengen, zakazan za sutra, 22. listopada”, istaknulo je svih jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika.

“Potencijalna odgoda zbog političkih pritisaka te neargumentiranih sumnji u tehničku i pravnu spremnost RH za Schengen naštetila bi kredibilitetu Komisije, ali i povjerenju građana Europske unije.

Schengenski prostor jedno je od najvažnijih postignuća Europske unije. Sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala unutar Schengenskog prostora osigurat će bolju prometnu povezanost, jačanje vanjskih granica te jednostavniju gospodarsku suradnju Hrvatske i ostatka EU. Ulazak Hrvatske u Schengeski prostor stoga je u interesu Republike Hrvatske, Republike Slovenije, ali i EU u cjelini”, istaknuto je u priopćenju koje potpisuju Biljana Borzan, Valter Flego, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić i Željana Zovko.

Jedanaestero hrvatskih zastupnica i zastupnika u zajedničkom pismu Komisiji podsjećaju da je Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenu, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije. Također, Europska komisija pod vodstvom predsjednika Junckera još od 2015. aktivno prati tehničku spremnost RH za pristupanje Schengenskom prostoru, sukladno čemu ima apsolutni legitimitet donošenja konačne odluke.

You may also like

0 comments