Je li gospodarstvo BIH spremno za članstvo u EU?

Predati zahtjev za članstvo samo po sebi ne mora značiti ništa, ali može biti snažan izazov da se ostvare stvarni uvjeti.  Bosna i Hercegovina u ponedjeljak podnosi zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Ali, najveći posao tek slijedi. Najvažnija reforma bit će potrebna ekonomiji, koja se nalazi u teškom stanju i ne bi se mogla nositi s konkurencijom iz EU-a.

O zahtjevu za članstvo mnogo se nagađalo i špekuliralo. Radi se o relativno jednostavnom dokumentu od nekoliko rečenica, koji zemlja aplikant podnosi trenutno predsjedavajućoj zemlji EU-a. Sada je to Nizozemska.

“Zahtjev za članstvo je tipiziran dopis, koji se manje-više ne razlikuje od države do države i koji u svakom slučaju referira na osnivački član EU-a, koji govori i o proširenju, odnosno regulira prijem članica EU-a”, istakla je Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije Bosne i Hercegovine.

Od uvjetno rečeno pisma želje do statusa kandidata relativno je dug put. U prosjeku dvije i po godine. Nakon zahtjeva za prijem, Europska komisija pred zemlju aplikanta postavlja nekoliko stotina pitanja – tačnije uvjeta prilagođavanja pravnog, političkog i ekonomskog sistema. “Bosna i Hercegovina ima obaveze u procesu koje treba ispuniti u interesu svojih građana prije nego je riječ o zehtjevima procesa ili Brisela”, kazala je Kavaz Siručić.

Takvu situaciju je najbolje objasniti kroz takozvani realni sektor. Zahtjev za članstvo tek je početak posla, koji bi ako se ne uradi značio gotovo trenutno gašenje bosanskohercegovačke, ionako krhke, privrede. Prihvatiti zakone i pravila EU-a u mnogo širem kapacitetu nego je to danas, a ne razviti sistem koji će u praksi privredi omogućiti da funkcionira po evropskim principima, znači dovesti se u mnogo težu poziciju nego je to mlijekoprerađivački, a posebno agrarni sektor danas. U njemu je na razne načine uposleno gotovo 400.000 osoba.

“Ukoliko dođe do primjene zahtjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanu, bh. privreda može staviti ključ u bravu. To odgovorno tvrdim kao primarni proizvođač i prerađivač. Kao jednu ilustraciju toga navest ću vam mlijeko, koje Milkos plaća na našoj rampi je 68 feninga. Ponuda za mlijeko iz EU-a je 60 feninga. Dakle, razlika je osam feninga po litru mlijeka, što govori o prednosti evropskih farmera i nemogućnosti naših farmera da konkuriraju”, rekao je direktor Milkosa Adin Fakić.

Budžet za poljoprivredne poticaje u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine je blizu 40 miliona eura, za razliku od slovenskog, koji je milijardu i po eura. Ostali pokazatelji bi bili suvišni, piše Al Jazeera Balkans.

Stoga predati zahtjev za članstvo samo po sebi ne mora značiti ništa. No, s druge strane, može biti snažan izazov da se ostvare stvarni, a ne samo formalno-pravni uslovi, koji će pred Bosnu i Hercegovinu biti postavljeni nakon 15. veljače.

You may also like

0 comments