Je li dobro vrijene za raspravu o klimi?

Nakon euforije zbog postizanja sporazuma o klimi 2015. u Parizu ozračje se dramatično promijenilo. Ipak, i za novu konferenciju o klimi ima nade.
Koga god čovjek sluša pred početak Svjetske konferencije o klimi u Poljskoj, svi nastoje širiti optimizam: političari i vladini službenici, aktivisti udruga za zaštitu okoliša, znanstvenici. I svi ponavljaju: ne, nećemo odustati od borbe protiv stakleničkih plinova. Unatoč svim lošim vijestima.

Piše Jens Thurau/Deutsche Welle

I zato što je već puno učinjeno. Sve više zemalja investira u obnovljive izvore energije, a u Poljskoj konkretiziramo obećanja koja smo samo načelno dali u Parizu. Svi mi. Siromašne i bogate zemlje.

Kad nad Konferencijom o klimi ne bi bile tmurne sjene: SAD na čelu s Donaldom Trumpom. On je još prošle godine napustio Pariški sporazum. Brazil na čelu s novim predsjednikom Jairom Bolsonarom: zacijelo će također uskoro napustiti sporazum o klimi. Konferenciju koja se iduće godine trebala održati u glavnom gradu Braziliji ovaj nacionalist na čelu Brazila je hladnokrvno otkazao. Dotle diljem svijeta raste emisija stakleničkih plinova, cilj smanjenja zagrijavanja zemljine atmosfere na dva stupnja, zacrtan u Parizu, sve je dalje. I nisu problematični samo SAD i Brazil. Ni u Australiji i brojnim istočnoeuropskim zemljama, blago rečeno, nisu popularni multilateralni sporazumi koji se zasnivaju na dobroj volji država. Izgledi za spašavanje klime bili su ranije bolji. A što je s Njemačkom? Ona se, istina, hrabro zalaže za zaštitu klime, ali promašuje vlastite ciljeve koje si je zacrtala za razdoblje do 2020. i priprema se na burnu raspravu o napuštanju vađenja smeđeg ugljena, koje će još dugo trajati, a napuštanje bi bilo nužno za zaštitu klime.

Nada trenutno dolazi iz baze. Gradovi, općine i privatna poduzeća u SAD-u udružuju se protiv ignoranta klimatskih promjena Donalda Trumpa. U Njemačkoj mladi ljudi ponovo demonstriraju za zaštitu okoliša, nakon puno godina velike pasivnosti. I sve više ljudi shvaća što valja činiti, pored reforme gospodarstva: u metropolama počinje funkcionirati nova mobilnost. Istina, još postoji auto s motorom na unutarnje izgaranje, ali sigurno ne još dugo. Sve su to pozitivni pomaci.

U Njemačkoj su najnoviji pokrajinski izbori i uspon Zelenih pokazali da brojni ljudi jednim od najvažnijih problema čovječanstva smatraju klimatske promjene. Nasuprot tomu su desni populisti, ovdje i u inozemstvu, koji se s grubim teorijama zavjere suprotstavljaju spoznajama većine znanstvenika da je čovjek uzročnik klimatskih promjena. Za UN-ovu konferenciju o klimi u Katowicama to znači: obaviti domaće zadaće, skupiti novac za siromašne zemlje, sporazum iz Pariza ispuniti životom, unatoč svim otporima. I nadati se boljim vremenima. I pritisku javnosti, donosi DW.

You may also like

0 comments