Je li riječ o zakašnjeloj akciji ili ne? To je pitanje koje se nameće nakon najnovije akcije makedonske policije u kojoj je uhićeno devet osoba osumnjičenih za sudjelovanje u borbama u Siriji i Iraku i vrbovanje boraca.
„Policijska operacija uhićenja osoba osumnjičenih da su pružali logistiku, ali i sudjelovali u borbama na Bliskom istoku na strani ‘Islamske države’ (IS) stiže suviše kasno, zato što se svaki sigurnosni problem uvijek uspješno i bezbolno rješava u svojim početnim fazama“, ocjenjuje Vladimir Pivovarov, bivši šef vojne obavještajne službe. „Prošle godine smo donijeli zakon i to kao posljednji u regiji. U tom razdoblju mnogi makedonski građani poginuli su na ratištima, a isto toliki broj naših ljudi otišao se boriti u redovima IS-a. Analizirajući javno dostupne informacije, otkrili smo da su naši građani u tom razdoblju uhićeni na Kosovu, u Italiji i Australiji, a naše službe nisu reagirale. U okruženju, a naročito na Kosovu, uhićeno je i izvedeno pred sud na stotine ljudi. Kod nas već duže vrijeme vođa Islamske vjerske zajednice javno ukazuje da se u džamijama u Skoplju obavlja regrutacija ljudi za odlazak na Bliski istok, na što MUP neozbiljno odgovara da nije nadležan za kontrolu džamija. Sada je vrijeme za profesionalizaciju službi, odnosno da politika odatle ukloni svoje ruke. Ako se to ne dogodi, posljedice po Republiku Makedoniju mogu biti nepredvidljive“, upozorava Pivovarov.
Devet osoba uhićenih u policijskoj akciji provedenoj 6.8. osumnjičeno je za vrbovanje boraca za odlazak na Bliski istok. Dio njih je imao kontakte i sa šesnaestoro makedonskih građana koji se nalaze u redovima IS-a. Sedam od onih koji su do sada poginuli na ratištima u Siriji, prema sigurnosnim izvorima, potječe iz neposrednog susjedstva objekata u Skoplju u kojima su izvršene racije u okviru akcije „Ćelija“, odnosno iz dijelova grada u kojima je, navodno, najviše regrutiranih boraca. Ljudi koji žive u blizini pretraženih objekata u skopljanskoj općini Čair, a koji su željeli ostati anonimni, potvrđuju da su „mladi ljudi iz susjedstva otišli u Siriju“, ali smatraju da su oni to učinili isključivo iz egzistencijalnih razloga. „Otišao je dečko iz susjedstva. Nije u pitanju ni radikalni islam niti vrbovanje – samo prazan želudac. Nitko u njegovoj obitelji nije bio zaposlen. Rekao je da nije imao drugi izlaz. Otišao je samo zbog novca, a ne za nekakvu ideologiju“, priča jedan susjed. Takve tvrdnje, kao i neslužbeni podatak da je među devet privedenih osoba i jedan Makedonac koji je s pravoslavne vjere prešao na islam, nameće potrebu da se ozbiljno analiziraju motivi koji navode mlade na odlazak na bliskoistočna bojišta, ali i to s kakvim „teretom“ će se oni vratiti.
U prošlogodišnjoj studiji centra ITIC (The Meir Amit Intelligence and Terrorism Information Center) o stranim borcima u Siriji, procjenjuje se da se njihov broj, koji je u porastu, kreće između 1.600 i 2.100, a među zemljama s najvećim brojem boraca, koji doseže i nekoliko stotina, izdvajaju se i neke balkanske zemlje, među njima i Makedonija. Prije samo nekoliko mjeseci, makedonski stručnjaci za sigurnosna pitanja ukazivali su na to da uzroke za pojavu neformalnih islamističkih skupina treba tražiti u nefunkcionalnoj državi čije slabe i neučinkovite institucije indirektno pogoduju jačanju radikalnog islamizma. Istovremeno, državna politika nesukobljavanja u velikoj mjeri je određena osjetljivim međuetničkim odnosima u Makedoniji. U tom smislu, nedostatak energičnih protumjera državnih organa u kontinuitetu stvara preduvjete za jačanje njihovih kapaciteta. Sigurnosni stručnjaci smatraju da se takvim opasnim tendencijama učinkovito može stati na put samo pod dva uvjeta: da se to područje dobro poznaje, ali i da se napravi jasna razlika između vjerskog uvjeravanja koje ostaje u privatnoj sferi i onoga koje je usmjereno na društveno političke promjene kroz nasilno djelovanje. (Dw.de)
