[vc_row][vc_column width=”1/3″]Davor Gjenero za Energypress[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Bledski strateški forum već je četrnaest godina ambiciozna konferencija na kojoj se jednom godišnje predstavljaju temeljna strateška vanjskopolitička usmjerenja Slovenije, sve vrijeme forum je imao i šire, najprije balkanske, a sada sve više srednjoeuropske regionalne ambicije.[/vc_column][/vc_row]
Ove godine se jasno pokazalo kako u Sloveniji postoje dvije jasno podijeljene „škole mišljenja” o vanjskopolitičkim prioritetima zemlje: Vlada na čelu s Janezom Janšom i njegovim ministrom vanjskih poslova Anžeom Logarom vanjskopolitički prioritet Slovenije vidi u daljnjem jačanju srednjoeuropske komponente, u sve čvršćem povezivanju Slovenije s Višegradskom skupinom, a Janšina ambicija ide i dalje, pa se može očitati da slovenski premijer u narednom razdoblju vidi kao novu članicu integracije, koja bi V4 pretvorila u V5.
Okosnica rasprava na Bledskom forumu zadana je od strane Vlade, pa je zato centralna tema bila rasprava o potencijalima Srednje Europe i suradnje u tom prostoru za novi razvojni zamah cijele Europske unije. Svima onima koji zagovaraju suradnju u srednjoeuropskom okviru vrlo je jasan kontekst u kojem Sjeverozapad Europske unije sve više pritišće na V4, prije svega na Poljsku i Mađarsku. Premijer Orban, koji je sudjelovao u radu konferencije, bio je izložen novinarskim pitanjima o demokraciji u njegovoj zemlji i problemima odnosa Mađarske s Europskom komisijom i institucijama Europske unije, ali to nije sudionike odagnalo od rasprave o ideji osiguravanja ekonomskog napretka u srednjoeuropskom okviru.
Slovenija je nedavno definirala i svoje nove globalne prioritete, prije svega tijekom posjeta Mikea Pompea, američkog Državnog tajnika Sloveniji. Slovenija se čvrsto vezala uz aktualnu američku politiku, prema kojoj je europski centar vrlo skeptičan: najmanji problem predstavlja sklonost da se pri izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (u čemu će, kako se čini, sudjelovati i Hrvatska) osloni na američku, a ne na konkurentsku rusku ili kinesku tehnologiju. Za dio Unije daleko je spornije to što Janša poziva SAD da dio svog vojnog potencijala, što ga namjeravaju povući iz Njemačke, premjeste u Sloveniju, a kontroverznim se doživljava i potpisivanje Izjave o sigurnosti u 5G mrežama, kojom se potpisnice obvezuju potisnuti kineske tehnološke kompanije, prije svega Huawei, iz razvoja 5G mreža na svom teritoriju.
Bledski strateški forum pokazao je da Slovenija trenutno u međunarodnoj areni ne govori jednim jezikom, jer je predsjednik Slovenije, jedan od središnjih govornika na konferenciji, jasno pokazao da njegova platforma ostaje onakva kakva je bila u vrijeme prethodne, lijevo-liberalne vlade i da njegova maksima ostaje „više Europe” i vezivanje Slovenije uz „francusko-njemački vlak”, a ne uz srednjoeuropske države.
Činjenica da je premijer Andrej Plenković bio među najistaknutijim gostima i govornicima konferencije govori o promjeni odnosa Slovenije i Hrvatske, otkad je u Sloveniji na vlasti desna koalicija na čelu s Janšom, a premijer Plenković izbjegao je raspravu o „srednjoeuropskoj suradnji” i koncentrirao se na razgovore na margini s domaćinima, ali i s mađarskim premijerom, na kojima se prije svega raspravljalo o pragmatičnim dnevnim pitanjima, a ne o dugoročnoj vanjskopolitičkoj strategiji.
