CEIZ indeks je u rujnu zabilježio vrlo blagi porast vrijednosti od 0,04 boda u odnosu na kolovoz, a 2,2 indeksna boda u odnosu na rujan prošle godine, objavio je Ekonomski institut, Zagreb (EIZ), čiji analitičari ističu da rast indeksa u trećem tromjesečju upućuje da je jačanje ekonomske aktivnosti poprimilo stabilan uzlazni trend.
Kako se navodi u objavi EIZ-a, mjesečna dinamika kretanja indeksa upućuje na to da je usporeni rast s početka trećeg tromjesečja, CEIZ indeks kompenzirao bržim rastom u zadnjem mjesecu tromjesečja. Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks je u trećem tromjesečju ove godine u usporedbi s drugim tromjesečjem, ostvario prosječni rast od 0,31 indeksnog boda, što je identično rezultatu ostvarenom u drugom tromjesečju 2015. godine, ističu iz EIZ-a. “Ostvarena vrijednost CEIZ indeksa u trećem tromjesečju 2015. upućuje na to da je jačanje ekonomske aktivnosti, koje se odvija od trećeg tromjesečja 2014., poprimilo stabilan uzlazni zamah. Stoga, na osnovi vrijednosti CEIZ indeksa možemo očekivati da će tromjesečna stopa promjene realnog BDP-a u trećem tromjesečju 2015. biti pozitivna i slične veličine kao i stopa promjene BDP-a iz prethodnog tromjesečja. To ujedno znači i da se hrvatsko gospodarstvo uspješno oporavilo od dugogodišnje recesije, ali stope rasta koje trenutno ostvaruje i dalje su značajno manje od regionalnog prosjeka”, zaključuju analitičari Instituta.
CEIZ indeks je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Njegova je svrha pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istodobno s promjenama poslovnog ciklusa. CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Dostupan je jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nosioci ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.
Europska komisija pozvala je ovaj tjedan sve zainteresirane na savjetovanje o jačanju ovlasti nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, a primjedbe se mogu dostaviti do 12. veljače iduće godine.
Europska komisija poziva na komentare o pitanju treba li nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama EU-a dati dodatne alate za provedbu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a, prenijela je i hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na svojim mrežnim stranicama. Javnim pozivom, kako navode, Komisija je pozvala na razmjenu iskustava i povratnih informacija o potencijalnim zakonodavnim postupcima EU-a u cilju daljnjeg jačanja provedbenih i kaznenih ovlasti nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. “Propisi o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a (tzv. pravila antitrusta) služe europskim građanima i poduzetnicima jer pridonose stvaranju pravih uvjeta za gospodarski rast. Više od deset godina nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, zajedno s Komisijom, igraju ključnu ulogu u provedbi propisa EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja. Zahvaljujući toj suradnji na razini EU-a i nacionalnih tijela, propisi o zaštiti tržišnog natjecanja primjenjuju se temeljitije i učinkovitije nego što bi to bilo moguće na neki drugi način. Mi sada želimo postojeće alate koji su na raspolaganju nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja podvrći reviziji kako bi smo ih učinili boljima”, istaknula je prilikom objave javnog poziva povjerenica Komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.
Naime, podsjećaju iz AZTN-a, stupanje na snagu Uredbe 1/2003 promijenilo je 2004. krajolik provedbe propisa o zaštiti tržišnog natjecanja dajući nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja i nacionalnim sudovima ključnu ulogu u primjeni pravila EU-a koja se odnose na zabranjena postupanja na tržištu (zabranjene sporazume) i zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika (članci 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije – UFEU). Propisi o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a sada se primjenjuju u razmjerima u kojima Europska komisija to nikada ne bi uspjela postići sama. To je značajan doprinos stvaranju jednakih uvjeta za sve poduzetnike na jedinstvenom tržištu EU-a i ključno je za poticanje gospodarskog rasta, prenose i iz AZTN-a.
No, još uvijek ima mjesta za poboljšanja. Uredba 1/2003 nije se bavila načinima i instrumentima kojima nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja primjenjuju propise o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a (pravila antitrusta), a komunikacija Komisije iz prošle godine o deset godina Uredbe 1/2003 specificirala je niz konkretnih područja djelovanja u cilju jačanja provedbenih ovlasti nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i pristupanju razlikama između nacionalnih sustava. Kada se primjenjuje isto materijalno pravo, potrebno je osigurati da razlika u postupovnim pravilima ne dovede u pitanje jednake uvjete za sve, naglašava se u javnom pozivu.
Stoga se svi zainteresirani pozivaju da daju povratne informacije o mogućim poboljšanjima kako bi se osiguralo da sva nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja imaju prave alate za otkrivanje i kažnjavanje povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja EU-a; da imaju učinkovite programe oslobođenja od kazne ili smanjenja kazne koji će ohrabriti poduzetnike na suradnju u otkrivanju kartela, da ih prijave, po mogućnosti u više jurisdikcija, s dokazima o postojanju nezakonitih kartela; te kako bi se zaštitila neovisnost nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u provedbi prava tržišnog natjecanja EU-a i osigurala im se nužna sredstva i potrebni zaposlenici. Naime, čini se da se nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja suočavaju s poteškoćama kada je riječ o njihovim istražnim ovlastima (primjerice, neka ne mogu sakupljati dokaze koji su pohranjeni na digitalnim medijima kada se nalaze u pretrazi prostora potencijalnog člana kartela – prijenosnike, dlanovnike itd.) ili o mogućnosti izricanja učinkovitih kazni za protutržišna postupanja (primjerice, neka ne mogu kazniti sudionike kartela za čitavo vrijeme njihovog sudjelovanja u kartelu), prenose iz AZTN-a. Savjetovanje će trajati do 12. veljače 2016., a Komisija će, kako se najavljuje, pomno ispitati sve komentare prije odluke hoće li i u kojoj mjeri poduzeti neke daljnje korake.
