Jača li novi izborni zakon ulogu represivnog aparata u izbornom procesu?

Prijedlog izmjena zakona koji je prošao prvo čitanje nije domišljen, donekle je proturječan i u sukobu s odlukom Ustavnog suda, donosi u analizi tiskano izdanje Večernjeg lista. 

Dobro je što Mostovi zakoni o izboru zastupnika i o lokalnim izborima koji u ovisnosti o kaznenopravnom statusu onemogućuju kandidaturu za izborne dužnosti nisu prihvaćeni po hitnoj proceduri pa se još mogu popraviti. Jer, još gore krše načelo razmjernosti nego kod SDP-ova pokušaja zaštite dostojanstva Hrvatskog sabora koji je Ustavni sud srušio.

Potvrdio je to za Večernji list i predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Davor Derenčinović. S tim da mu je načelno razumljiva i opravdana inicijativa za proširenje kataloga kaznenih djela kod kojih pravomoćna osuda implicira zabranu kandidiranja na izborima.

Međutim, za prijedloge izmjena kaže da nisu sasvim domišljeni, u izvjesnoj su mjeri proturječni i u suprotnosti su s odlukom Ustavnog suda iz rujna 2015. godine. Kaže kako istovremeno nije jasno zbog čega katalogom nisu obuhvaćena neka vrlo teška kaznena djela poput, primjerice, veleizdaje, špijunaže, razbojstva, kaznenih djela protiv obitelji itd. Neke su odredbe i sadržajno nedorađene poput one o zabrani kandidiranja za kaznena djela protiv službene dužnosti ako su počinjena s namjerom. To je besmisleno i nepotrebno jer se jedino s namjerom i mogu počiniti (npr. primanje mita ili trgovanje utjecajem).

Na prijedlog ima i brojne nomotehničke prigovore poput neprikladnosti navođenja glava Kaznenog zakona s obzirom na to da su one podložne izmjenama, a što je Ustavni sud već ranije upozoravao.

You may also like

0 comments