Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavlja dio redovitoga fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama, a podnosi se dvaput godišnje (u travnju i listopadu). Izvješće se odnosi na posljednje četiri godine te na tekuću godinu za koju su podaci temeljeni na prognozama Ministarstva financija.
Listopadskom je notifikacijom DZS revidirao podatke o proračunskom deficitu za razdoblje od 2011. do 2014. pa je on u usporedbi s travanjskom notifikacijom za 831 milijun kuna veći u 2011. godini ili 0,25 % BDP-a, u 2012. godini za 155 milijuna kuna veći ili 0,05 % BDP-a, za 21 milijun kuna manji u 2013. ili 0,01 % BDP-a te za 450 milijuna kuna manji u 2014. ili 0,14 % BDP-a. Promjene koje se odnose na 2014. godinu najvećim su dijelom rezultat pozitivnog doprinosa kod poreza na dobit (u iznosu od 785 milijuna kuna) radi primjene metode novčanoga vremenskog prilagođavanja te negativnog doprinosa zbog tretmana dokapitalizacije tvrtke Petrokemija d. d. u iznosu od 250 milijuna kuna.
Zbog istodobno smanjenja procjene visine BDP-a u 2014. godini za 496 milijuna kuna u odnosu na raniju notifikaciju, povećan je i udio proračunskih rashoda u BDP-u na 48,4 %, te udio proračunskih prihoda u BDP-u na 42,5 %. Riječ je o visokim i u posljednje tri godine rastućim udjelima koji prekomjerno opterećuju stanovništvo i gospodarske subjekte. Istodobno su rashodi za kamate dosegli 11,5 milijardi kuna ili 3,5 % BDP-a, pri čemu je primarni deficit opće države u 2014. godini porastao na 2,1 % BDP-a.
Prema podacima Ministarstva financija planirani deficit opće države za 2015. godinu iznosi 15,9 milijardi kuna ili 4,8 % BDP-a. Listopadskom je notifikacijom iznos javnog duga povećan jedino u 2014. godini, i to za pet milijuna kuna na iznos od 279,6 milijardi kuna što je 85,1 % BDP-a. Ministarstvo financija planira da će krajem ove godine dug opće države dosegnuti iznos od 296,9 milijardi kuna, što je 89,2 % BDP-a. Riječ je o nastavu izuzetno brzog rasta javnog duga koji bi u odnosu na prethodnu godinu porastao za 17,3 milijarde kuna ili za 6,2 %.
Prezentirani podaci potvrđuju ranije ocjene o sporoj i neadekvatnoj provedbi fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj. Pri nesklonosti za provedbom snažnijih strukturnih reformi državna se potrošnja ne smanjuje pa je kretanje proračunskog deficita i dalje snažnije determinirano pomacima na prihodnoj strani, nego uštedama, racionalizacijama i restrukturiranjem proračunskih rashoda. Time se Hrvatska pozicionira među problematične članice Europske unije s obzirom na činjenicu da pozitivnije tendencije povezane s izlaskom iz recesije, jačanjem inozemne potražnje, nižim cijenama nafte te vrlo uspješnim turističkim rezultatima nije uspjela na adekvatan način iskoristiti za smanjivanje visokoga proračunskog manjka. Rezultat je toga nastavak visokog i dugoročno neodrživog rasta duga opće države koji se primakao alarmantnoj razini od 90 % BDP-a.
Drugim riječima, neprimjerene razine deficita i duga zadržavaju kreditni rejting zemlje ispod investicijske razine, rezultirajući skupim financiranjem i visokim rizicima povezanima s financiranjem i refinanciranjem obveza, što ograničava mogućnost ubrzanijeg oporavka i rasta. Stoga su prezentirani podaci još jedno upozorenje o nužnosti orijentacije na provedbu strukturnih reformi i na njima temeljenoj održivoj fiskalnoj konsolidaciji koja bi otvorila put mogućem poreznom rasterećenju i time podržala rast gospodarske aktivnosti.
