Izviješće EK: Ekonomska klima u Hrvatskoj na rekordnoj razini

 Ekonomska klima u Hrvatskoj dosegnula je u veljači najvišu razinu otkada je Europska komisija počela pratiti taj pokazatelj, odražavajući optimistična očekivanja u industriji i među potrošačima, pokazuje najnovije izvješće EK, objavljeno u utorak.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj dosegnuo je u veljači rekordnih 118,8 bodova, što je za 0,3 boda više no što je iznosio u siječnju, izračunali su u Europskoj komisiji.

Njegova vrijednost odraz je osjetno poboljšanih očekivanja u industriji i među potrošačima u mjesecu na izmaku.

Tako je vrijednost indeksa za proizvodni sektor u veljači porasla za 1,8 bodova u odnosu na siječanj, na rekordnih 17,7 bodova.

Indeks koji iskazuje raspoloženje među potrošačima također je poskočio na najvišu razinu otkada je EK počeo pratiti taj pokazatalj, od minus 8,7 bodova. U siječnju iznosio je minus 12,4 boda.

Snažno je poskočio i indeks koji mjeri očekivanja u maloprodajnom sektoru, za 3,3 boda, na 15,4 boda. Građevinski sektor također je pokazao veći optimizam, iskazan u rastu indeksa za 2,2 boda, na 7,6 bodova. Znatno su pak pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks potonuo za 4,4 boda, na 19,3 boda.

Blago pogoršanje u EU

Na razini 28-člane Europske unije ekonomska je klima u veljači blago pogoršana u odnosu na siječanj, uz pad ESI-ja za 0,5 bodova, na 114,3 boda. Suprotno trendu u Hrvatskoj, pogoršana su očekivanja u industriji i među potrošačima. Tako je indeks za proizvodni sektor kliznuo za 1,4 boda u odnosu na najvišu razinu otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj, zabilježenu u siječnju.

Indeks raspoloženja potrošača zabilježio je upola blaži pad, za 0,7 bodova. U uslužnom i maloprodajnom sektoru očekivanja su poboljšana, iskazana u rasta indeksa za 1,2 odnosno 1,1 bod. Blago je porastao i indeks koji iskazuje očekivanja u građevinskom sektoru, za 0,6 bodova.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone britanski je ESI u veljači pao 1,6 bodova dok je onaj poljski bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec.

Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde izjavila je u utorak da globalna ekonomija pokazuje široko rasprostranjeni rast, no kako se okruženje mijenja s rastom rizika od trgovinskih sporova, normalizacije monetarne politike i tehnoloških promjena.

Lagarde, prilikom govora na konferenciji MMF-a u Jakarti u Indoneziji, koja je priprema za godišnji sastanak na Baliju u listopadu, kazala je da MMF očekuje da će globalni rast u u 2018. i 2019. godini dosegnuti 3,9 posto, što je u skladu s prognozom te organizacije iz siječnja.

Kazala je da su se zemlje ASEAN-a pripremale za više kamatne stope u razvijenim ekonomijama poput europskih ili SAD-a, pritom upozorivši da donositelji odluka moraju ostati oprezni u pogledu njihovog utjecaja na financijsku stabilnost te nepredvidljive tokove kapitala.

“Znamo da će to imati prelijevajuće efekte širom svijeta. Već smo neko vrijeme svjesni da će se to dogoditi. Ostaje neizvjesno kako će se ta tranzicija odraziti na druge zemlje, kompanije, radna mjesta, prihode”, kazala je Lagarde.

Zemlje ASEAN-a trebaju prihvatiti nove modele rasta koji stavljaju veći naglasak na domaću potražnju, regionalnu trgovinu i gospodarsku diverzifikaciju, kao i pripremiti se za tehnološke promjene, poput povećane automatizacije u tvornicama, umjetne inteligencije, novih financijskih tehnologija i digitalnih valuta.

Iako bi to moglo dovesti do ukidanja nekih radnih mjesta, važno je da zemlje pojačaju napore u edukaciji radnika, s ciljem njihovog boljeg ovladavanja novim tehnologijama.

“Mnogi poslovi će na određeni način biti pogođeni. Neki od njih će nestati, no mnogo veći broj će biti pogođen zbog automatizacije. Stoga trebamo razmišljati o budućnosti rada”, poručila je Lagarde, dodajući da ne postoji jedinstven pristup, te kako mnoge zemlje žele stvoriti vlastiti put.

Istaknula je brzorastuću indonezijsku kompaniju Go-Jek, koja se između ostalog bavi uslugama dostave, kao i prijevoza putnika motociklima i automobilima, kao primjer specifične tehnološke inovacije usmjerene na potrebe te zemlje te na radnu snagu.

U eurozoni pogoršanje u gotovo svim sektorima

ESI za 19-članu eurozonu također je pao u veljači, za 0,8 bodova u odnosu na prošli mjesec, kliznuvši na 114,1 bod, izračunali su u Komisiji. Izrazitije su pritom oslabljena očekivanja potrošača, čiji je indeks pao za 1,3 boda. Blaži pad zabilježili su indeksi industrijskog i maloprodajnog sektora, za jedan odnosno 0,9 bodova.

Smanjena je i vrijednost indeksa koji iskazuje povjerenje u građevinskom sektoru, za 0,5 bodova u odnosu na siječanj. Blago je poboljšanje zabilježeno tek u uslužnom sektoru, čiji je indeks porastao za 0,7 bodova. Među vodećim je gospodarstvima Francuska bilježilla snažno pogoršanje ekonomske klime, uz pad indeksa za 2,7 bodova. Zamjetno su pogoršana i očekivanja u njemačkom gospodarstvu čiji je ESI pao za 1,6 bodova.

Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni u veljači pokazalo stagnaciju očekivanja u odnosu na siječnj, uz vrijednost indeksa od 1,48 bodova. Pritom su ocjene menadžera o proizvodnji i knjigama izvoznih narudžbi u prethodnom razdoblju nešto slabije nego u siječnju dok su njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju osjetno pogoršana.

Ocjene zaliha gotovih proizvoda i ukupnih knjiga narudžbi bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na prošli mjesec, pokazuje izvješće EK.

You may also like

0 comments