Ususret investicijskom summitu
Hrvatska ima iznimno povoljne uvjete za razvoj geotermalne energije, budući da se potrebna temperatura za proizvodnju postiže na znatno manjim dubinama nego u ostatku Europe. Ova energetska opcija donosi značajan ekonomski i strateški potencijal, o čemu će se raspravljati na Geothermal Investment Forum Croatia 2025., koji će se održati u Zagrebu 3. i 4. ožujka. Forum će okupiti vodeće stručnjake, predstavnike vlasti, financijskih institucija i akademske zajednice, a organiziraju ga agencija Alpheus Public Affairs i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku Europskog vijeća za geotermalnu energiju, Ministarstva gospodarstva i Europskog parlamenta.
Geotermalna energija ističe se kao stabilan, obnovljiv i ekološki prihvatljiv izvor, s potencijalom da zadovolji do četvrtine potreba za grijanjem i hlađenjem u Europi te do deset posto potražnje za električnom energijom. Hrvatska, zahvaljujući specifičnom geotermalnom gradijentu, omogućava brže i jeftinije istraživanje i eksploataciju, što povećava isplativost projekata. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osigurano je 50 milijuna eura bespovratnih sredstava za istraživanje geotermalnih izvora u šest gradova – Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici.
Trenutno se u Hrvatskoj nalazi 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode, pri čemu su 13 istražnih lokacija pod upravom lokalnih vlasti s prioritetom korištenja energije za toplinarstvo. Istovremeno, četiri privatna investitora razvijaju projekte za proizvodnju električne energije. Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, do 2030. godine očekuje se instalacija 68 megavata geotermalne snage, što bi činilo petinu kapaciteta Nuklearne elektrane Krško. No, unatoč potencijalu, Hrvatska trenutno ima samo jednu geotermalnu elektranu snage 10 MW.
Razvoj sektora suočava se s izazovima poput nepostojanja premijskog modela za proizvodnju električne energije te neusklađenih regulativa i nejasnih troškova priključenja na mrežu, što otežava financiranje projekata. Predsjednik Programskog odbora foruma, Dragutin Domitrović, istaknuo je kako su troškovi bušenja visoki, a banke nerado financiraju takve projekte. Stoga je predloženo usvajanje modela razvijenijih država koje državnim poticajima podržavaju geotermalne elektrane. Osim električne energije, geotermalna energija može se koristiti i u poljoprivredi, što je prepoznala Hrvatska gospodarska komora, zagovarajući prilagodbu zakonodavnog okvira prema različitim primjenama ovog izvora energije.
