Europski parlament
Europski parlament u utorak je potvrdio više ključnih zakona za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine kojima se reformira trgovanje emisijama stakleničkih plinova (ETS), uključujući i trgovanje emisijskim jedinicama u zrakoplovstvu o čemu je izvješće pripremila hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak.
Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) temeljni je alat EU-a za ograničenje i smanjenje industrijskih emisija stakleničkih plinova. U tom se sustavu zagađivačima dodjeljuje određeni broj dozvola za stvaranje stakleničkih plinova.
Zagađivači, najvećim dijelom industrija, energetski sektor i promet, kroz određeno vremensko razdoblje smiju ispustiti količinu stakleničkih plinova u skladu s dodijeljenom kvotom. Ako žele povećati svoje emisije, dozvole moraju kupiti od drugih koji nude dijelove svojih neiskorištenih kvota.
EU je treći najveći zagađivač ugljičnim dioksidom na svijetu, a novim ambicioznim planom želi smanjiti emisije do 2030. i postići nultu razinu do 2050. godine.
ETS, koji je pokrenut 2005. godine, dio je paketa „Spremni za 55 posto” i jedan je od alata kojima se taj plan želi postići.
Emisije ugljika u sektorima obuvaćenim ETS-om gotovo su prepolovljene ali, upozoravaju kritičari, najveći dio smanjenja postignut je u proizvodnji električne energije i topline dok je industrija svoje emisije smanjila neznatno, tek u udjelu od nekoliko postotaka.
Kao drugi problem ističu da se u dodjeli besplatnih emisijskih jedinica pogoduje prvenstveno industriji. Kvota besplatnih jedinica koja je na raspolaganju industriji gotovo u cijelosti pokriva emisiju ugljika tog sektora.
Eurozastupnici su u utorak velikom većinom glasova podržali četiri zakona, ključnih za dostizanje klimatskih ciljeva do 2030. godine o kojima je u prosincu prošle godine postignut privremeni dogovor između Vijeća i Parlamenta. Do konačnog usvajanja potrebna još potvrda i u Vijeću EU-a.
Dogovorom o reformi ETS-s povećavaju se ambicije za 2030., postupno se ukidaju besplatne emisije tvrtkama i stvara se zaseban, novi ETS II za gorivo za cestovni promet i zgrade, što je bilo jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.
To znači uvođenje poreza na ugljik, odnosno povećenje cijena fosilnih goriva koji se koristi za grijanje i promet – benzina, dizela, lož ulja, plina. Učinak toga novog nameta trebao bi biti ublažen uspostavom novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, iz kojeg će se financirati potpora pogođenim ranjivim kućanstvima, poduzećima i korisnicima prijevoza.
Taj fond trebao bi iznositi 87 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2032. godine a financirao bi se sredstvima dobivenima od prodaje emisijskih jedinica na dražbi.
U ETS se uključuje i pomorski sektor, uvodi naplata ugljika na uvezenu robu iz zemalja s manje ambicioznim propisima i sprječava seljenje proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisiji stakleničkih plinova te uspostavlja novi Socijalni fond za klimatsku politiku, koji je namijenjen za potporu kućanstvima i poduzećima pogođenim energetskim siromaštvom.
Nakon više od 10 godina rasprava i brodski promet bit će uključen u ETS.
Brodovi često koriste vrlo prljava goriva, koja se mogu smatrati otpadom u rafinerijama. Budući da gotov da ne postoje učinkoviti sustavi za pročišćavanje ispušnih plinova, to nije samo problem za klimu, već i za kvalitetu zraka u gradovima uz obale rijeka ili mora.
EPP, čiji su zastupnici bili izvjestitelji za tri od pet usvojenih zakona, u svojim je objavama isticao kako je bio usredotočen olakšati tranziciju industriji i građanima, u krizi izazvanoj narušenim odnosima s Rusijom, do sada ključnom izvoznicom energenata za Europu.
“Teško je biti zelen kad si u crvenom”, objavila je ta politička skupina na svojim durštvenim mrežama ističući da se zalagala za uspostavu fonda koji će poduzećima i građanima olakšati razdoblje prijelaza na obnovljive, zelene, izvore energije.
