Parlamentarnim izborima u Nizozemskoj 15. ožujka u zapadnoj Europi počinje kritična izborna godina u kojoj se stranke nacionalističke desnice bučnim protuuseljeničkim sloganima nadaju da će prekrojiti politički krajobraz kontinenta.
Izborna godina počinje u Nizozemskoj u kojoj Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa gradi kampanju na agresivnoj protuislamskoj kampanji za parlamentarne izbore idući tjedan.
U svibnju slijede predsjednički izbori u Francuskoj gdje sada vodi čelnica krajnje desničarske stranke Nacionalne fronte Marine Le Pen.
Etablirane stranke u Njemačkoj u rujnu će se suočiti s agresivnom strankom krajnje desnice Alternativom za Njemačku (AfD) i postavlja se pitanje hoće li ujesen Wilders i Le Pen biti prvi inozemni lideri koji će čestitati čelnici AfD-a Frauke Petry na pobjedi za kancelarku.
Ankete ne daju mnogo izgleda takvu scenariju, no ankete se nisu uvijek pokazale pouzdanima. Lani su promašile ne predvidjevši pobjedu pristaša Brexita u Velikoj Britaniji niti izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država.
Jedno je jasno: stranke desnog i lijevog centra koje su desetljećima vladale zapadnom Europom trebaju se pitati bliži li se kraj njihovoj dominaciji.
Financijske i gospodarske krize, priljev stotina tisuća izbjeglica iz ratnih zona i teroristički napadi džihadista po Europi pogodovali su promjeni raspoloženja i rastu povjerenja u desnicu.
Nezaposleni, radnici s niskim plaćama i prekarnim radnim mjestima počeli su se buniti zbog milijarda eura potrošenih na pomoć useljenicima i inozemstvu. Sudbina sirijskih izbjeglica u izoliranim prihvatnim centrima u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj – i u Turskoj – sada je daleko od zanimanja javnosti koja osjeća da vlada ne ispunjava njihova očekivanja.
“(Kancelarka Angela) Merkel mora otići”, poziv je kojim pristaše AfD-a zahtjevaju kraj ere kršćanskih demokrata nakon 11 godina na vlasti. Nezadovoljni su kancelarkinom politikom otvorenih vrata u 2015. za gotovo milijun migranata, odnosno tisućama koje su došle poslije kada je Merkel već priznala pogrešku prvotne politike.
“Zatvorite granice”, poručuju pristaše Wildersa u Nizozemskoj.
Le Pen, Petry i Wilders traže da se nacionalnim parlamentima vrate veće ovlasti iz Bruxellesa, središta moći Europske unije, koju sve više smatraju problemom, a ne rješenjem.
Druga izborna obećanja su povrat nacionalnih valuta, francuskog franka, njemačke marke i nizozemskog guldena te kraj slobode kretanja u europskoj šengenskoj zoni.
Nizozemska otvara izbornu godinu
Nekih 13 milijuna birača u Nizozemskoj prvi će pokazati stvarno raspoloženje birača. Očekuje se da će nakon izbora 15. ožujka formiranje održive koalicije potrajati i dulje nego što je to uobičajeno.
Natječe se 28 stranka, od kojih polovica ima izgleda osvojiti barem jedno mjesto u donjem domu od 150. Proces formiranja održive vlade trajao je 54 dana u 2012., odnosno 127 dana u 2010. godini.
Wilders, koji je sredinom prosinca imao 5 posto prednosti nad Strankom za slobodu i demokraciju (VVD, desni centar) premijera Marka Ruttea, malo zaostaje u anketama.
Tri druge stranke imaju prema anketama tek nešto više od 10 posto. Sve su odbacile mogućnost ulaska u koaliciju s Wildersom, čime ostavljaju otvorena vrata Rutteu da formira i treću vladu od prve izborne pobjede u listopadu 2010.
Le Pen prva u anketama
Izborni postupak u Francuskoj potpuno se razlikuje od nizozemskog, no krajnji rezultat mogao bi biti isti. Le Pen vodi u anketama i očekuje se da će dobiti između 25 i 27 posto u prvome krugu 23. travnja, ali je sustav takav da ne radi za nju u drugome krugu koji će se održati dva tjedna poslije.
Analitičari očekuju da će se francusko izborno tijelo ujediniti u drugome krugu i podržati protivnika Le Penove, bez obzira bude li to 39-godišnji centrist Emmanuel Macron ili konzervativni Francois Fillon, koji zaostaje u anketama zbog optužbi za nepotizam.
Izborni sustav u dva kruga mogao bi donijeti sličan rezultat za Nacionalnu frontu u lipnju kada će se održati parlamentarni izbori.
U Njemačkoj ključna borba između desnog i lijevog centra
U Njemačkoj stranka krajnje desnice AfD, formirana prije četiri godine, možda je već dosegnula svoj zenit. Nakon 15 posto popularnosti u 2016., AfD je oslabila na oko 10 posto.
Kancelarkinoj koaliciji CDU/CSU glavni je oponent stranka socijaldemokrata (SPD) koja se uspela u anketama zahvaljujući tome što je njezino kormilo preuzeo bivši predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.
Istočna Europa
Mađarska i Poljska već su izabrale nacionalističke lidere, a u Austrija je bila na korak da toga da dobije prvog predsjednika iz stranke krajnje desnice.
“Jučer nova Amerika, a sutra nova Europa”, poručio je Wilders u siječnju u Koblenzu gdje je održao sastanak s čelnicama svojih boja, Petry i Le Pen.
Bez obzira na ankete, nacionalisti okupljeni oko Le Pen, Wildersa i Petry vjeruju da ih nosi val protiv establišmenta i da će ih, kao što se to dogodilo u SAD-u, dovesti do izborne pobjede.
(Agencije)
