Iz Krškog na Čerkezovac stiže nuklearni otpad

Donosi Večernji list

Iz Krškog u Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac stiže otpad pakiran u 685 betonskih blokova. Više se nikad neće moći otvoriti, a u dvama skladištima stajat će 30 do 40 godina, piše u ponedjeljak Večernji list.

Dok se u Sloveniji pa i u Hrvatskoj razmišlja o gradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK), hrvatski Fond za financiranje razgradnje NEK užurbano i vrlo temeljito radi na pripremi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori pokraj Dvora u kojem će Hrvatska 2024. skladištiti svoju polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz postojećeg bloka Krškog.

U Čerkezovcu će se usto skladištiti i institucionalni radioaktivni otpad (IRAO) koji je nastao u Hrvatskoj. Kako objašnjava Goran Kukmanović, voditelj Fondova Odjela – Uspostava Centra za zabrinjavanje radioaktivnog otpada dok obilazimo buduću lokaciju skladišta RAO-a, porta Centra će biti 500-tinjak metara udaljena od sadašnjeg ulaza u tu bivšu vojarnu, a kako bi stvorili dodatnu tampon-zonu između naselja i centra.

Od 35 objekata bivše vojarne za uspostavu Centra bit će iskorištena samo dva ukopana skladišta. Za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Krškog izgradit će se poseban objekt dok će se za IRAO koristi spomenuta dva ukopana skladišta.

Jedno skladište će se koristiti za prijem domaćeg otpada gdje će se provjeravati jesu li njegova radiološka i ostala svojstva točno deklarirana. Kad se potvrdi da je paket prikladan za skladištenje onda će se, kaže Kukmanović, prenijeti u drugu zgradu za skladištenje.

Ta dva ukopana skladišta kao i objekt koji će u njihovoj neposrednoj blizini biti izgrađen za otpad iz Krškog nalaze se na platou koji je udaljen oko četiri kilometra od ulaza u Centar. Trenutačno se na lokaciju budućeg Centra i oko njega provodi određivanje nultog radiološkog stanja, što znači da se mjeri radioaktivnost iz kiše, tla, biljaka, životinja…

Radioaktivnost u okolišu je uvijek prisutna i moramo znati na kojoj je sad razini kako bismo kasnije, kad se upogone skladišta, mogli provoditi radiološki monitoring, odnosno provjeravati odstupa li radioaktivnost okoliša zbog naše aktivnosti ili ne. Naša skladišta ne smiju imati nikakav utjecaj na radioaktivnost okoliša, moramo to pratiti ako se eventualno nešto dogodi, objašnjava Kukmanović, donosi Večernji list.

You may also like