[vc_row][vc_column width=”1/3″] HDZ i SDP, potvrdili su u ponedjeljak neslužbeno izvori iz obje stranke, napokon su postigli dogovor o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor i izboru tri suca Ustavnog suda, o čemu bi Sabor trebao glasovati u srijedu ujutro.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ne dođe li u međuvremenu do promjena, s obzirom da je do sada već nekoliko puta objavljivano kako su postigli dogovor, pa bi ipak propao, čelnici klubova dviju stranaka Branko Bačić i Arsen Bauk trebali bi u utorak zajednički objaviti da su se uspjeli usuglasiti.[/vc_column][/vc_row]
U nedjelju je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio da je HDZ spreman sam, bez SDP-a, osnovati istražno povjerenstvo za Agrokor budući da im je za to potrebna natpolovična većina zastupnika, za što imaju dovoljno glasova.
Prema postignutom dogovoru, neslužbeno se doznaje, u srijedu bi se prvo glasovalo o članovima istražnog povjerenstva za Agrokor. Već je ranije usuglašeno da bi u povjerenstvu bili iz HDZ-a Marija Jelkovac, Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić, iz redova SDP-a Orsat Miljenić i Gordan Maras, te Nikola Grmoja iz Mosta, Stjepan Ćuraj iz HNS-a i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku.
Predsjednik povjerenstva, prema neslužbenim informacijama, bio bi SDP-ov Orsat Miljenić, a s radom bi počelo 30. listopada. Nakon izbora povjerenstva, glasovalo bi se o tri člana Ustavnog suda. HDZ predlaže dosadašnje ustavne suce Miroslava Šeparovića i Matu Arlovića, dok je SDP predložio Gorana Selanca, aktualnog zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Za izbor ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, odnosno 101 zastupnički glas.
[quote_box name=””]
HBOR mora objaviti popis kredita
Povjerenica za informiranje Anamarija Musa donijela je rješenje kojim se Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) nalaže da dostavi popis svih korisnika kredita koje je HBOR kreditirao u prvih šest mjeseci 2017., iznose tih kredita, među kojima su i oni u prosincu prošle godine odobreni Agrokoru u iznosu od nešto više od 48 milijuna eura, ali i dnevne redove sjednica Nadzornog odbora HBOR-a počevši od onih tijekom 2013. i 2014. godine.
Povjerenica za informiranje najnovijim je rješenjem pobila rješenja HBOR-a kojim su se odbijali zahtjevi zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Šimića za pristupom tim podacima u kojima je HBOR navodio da taj poduzetnik kao ”žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama”.
”Budući da informacije o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, ne može se razmatrati pitanje žaliteljeve zloupotrebe prava na pristup informacijama, s obzirom na to da informacije o korisnicima kredita, zajedno s iznosom kredita moraju biti automatski dostupne bilo kojem korisniku prava na pristup informacijama nakon podnošenja zahtjeva”, ističe se u jednom od rješenja Povjerenice za informiranje Anamarije Muse nakon žalbi Hrvoja Šimića na odbijenice HBOR-a
S druge strane, Hrvoje Šimić je za Hinu prokomentirao rješenje Povjerenice za informiranje i dosadašnje nedavanje zatraženih podataka HBOR-a.
”Namjera prikupljanja podataka od HBOR o sjednicama Nadzornog odbora i kreditima koji se odobravaju odnosila se najprije na razdoblje do 2016. Međutim kako je prvo obrazloženje HBOR-a kojim se odbijaju dati zatraženi podaci bilo neuvjerljivo, moglo se zaključiti da se iz nekog nepoznatog razloga to uskraćuje, a prema Zakonu o pravu na pristup informacijama ti podaci trebali bi bez posebnog upita biti dostupni. Stoga sam inzistirao, svaki mjesec, da mi se dostavi pregled isplata kredita u prošlom mjesecu te dnevnih redova i odluka Nadzornog odbora. I to ću dalje nastaviti dokle god HBOR ne udovolji zakonskoj obvezi da javno objavljuje te podatke” rekao je Šimić.
Dodao je kako, prema njegovu mišljenju, u ovom slučaju nije primjenjiva bankarska tajna.
”Naime suprotno stavu HBOR-a, koji za sebe tvrdi da je kreditna institucija pa se na njega primjenjuje “bankarska tajna”, kreditna institucija znači društvo čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun. HBOR se, pak, financira javnim sredstvima i ne prikuplja depozite od javnosti, dok RH jamči za obveze HBOR-a’, zaključuje Šimić.
Kaže kako je u slučaju kreditiranja Agrokora uprava HBOR-a donijela odluku u prosincu 2016. Kako ističe, temeljem te odluke bilo je predloženo da NO HBOR-a odobri taj kredit, sjednica Nadzornog odbora je, naglašava Šimić, vjerojatno bila početkom 2017., te je tek nakon toga uslijedila isplata.
Prema pisanju medija, početkom siječnja ove godine četiri tvrtke iz sastava koncerna Agrokora dobile su 48,3 milijuna eura kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i to radi ”pripreme izvoza”, kako se navodilo se obavijestima o sklapanju kredita i preuzimanju jamstva Jamnice, Zvijezde, Leda i PIK Vrbovca.
Kako se navodilo, ukupan iznos glavnice kredita Jamnice bio je 15 milijuna eura, Ledo je sklopio ugovor o kreditu od 3,3 milijuna eura,, Zvijezda je dobila kredit od 10 milijuna eura, a PIK Vrbovec o kreditu od 20 milijuna eura,.
Kreditiranje Agrokora bilo je i predmet rasprave u Saboru u travnju kada je premijer Andrej Plenković, odgovarajući na kritike zastupnika, kazao da ministar financija Zdravko Marić, ujedno i predsjednik NO-a HBOR-a, ima njegovo povjerenje, kao i da nema ništa sporno u kreditu koji je Hrvatska banaka za obnovu i razvitak odobrila Agrokoru.
[/quote_box]
Ivica Todorić u ponedjeljak je na svom blogu najavio da će DORH-u kazneno prijaviti izvanrednog povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka jer, kako piše, ima saznanja da je “čovjek izvan zakona”, ali i neke ljude iz Agrokora.
“Zbog saznanja koja imam, osobno ću, zbog nezakonitih radnji, DORH-u kazneno prijaviti Antu Ramljaka. Imam saznanja da je izvanredni povjerenik, uz potporu Vlade, čovjek izvan zakona. Isto tako ću prijaviti ljude iz Agrokora koji su u Koncernu napravili ogromnu štetu radi vlastitih interesa. Ti ljudi su bili zaduženi i imali su ovlasti za pribavljanje novca za prodaju non-core biznisa, za kupnju i prodaju kompanija, za prodaju imovine, za realizaciju monetizacija i drugih aktivnosti. Ništa od toga nisu napravili, naravno onda nisu ništa ni potpisali, ali zato su prave prilike za financiranje Agrokora odbijali”, napisao je Todorić.
[quote_box name=””]
Na upit novinara da komentira najnoviju Todorićevu objavu na blogu, Plenković je odgovorio: “Vi imate simpatične digitalne šalabahtere. Ne znam, bio sam na konferenciji, nisam čitao te nove informacije. Poslijepodne će biti objavljeno novo revizorsko izvješće koje je radila jedna od najjačih kuća na svijetu. Nakon što bude prezentirano, moći ćemo više komentirati.”
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić danas će u 17:15 sati u sjedištu Ministarstva dati izjavu za medije, nakon objave revidiranog financijskog izvještaja Agrokora d.d. i revidiranog konsolidiranog financijskog izvještaja grupe Agrokor. [/quote_box]
Smatra da su to činili da bi “Agrokor doveli u probleme i nakon toga zajedno sa ostalim ljudima iz organizacije sebi pribavili nepripadajuću materijalnu korist”.
“U tome je, očito, aktivno sudjelovala i Vlada što je premijer i osobno potvrdio u izjavi da se ‘razgovori s ljudima iz Agrokora vode još od siječnja’. Kako onda ja kao vlasnik to nisam znao? Naravno logično je – zbog interesa pojedinaca uz pokroviteljstvo Vlade trebalo je stvoriti uvjete za otimanje Agrokora što je i učinjeno neustavnim i protuzakonitim Lex Agrokorom”, ustvrdio je Todorić.
Ocijenio je i da su ljudi koji su danas partneri Vlade i nekih hrvatskih institucija izvan zakona. “Uvjeren sam da će institucije pravne države uskoro razotkriti cijelu zločinačku organizaciju. Ovakav udar na pravnu državu, na Ustav i zakone, na ljudska prava, institucije pravne države i stručna javnost sigurno ne mogu i, uvjeren sam, neće ignorirati. Istina će se saznati u nulu, i u tome ću biti dosljedan iznoseći činjenice, brojke i stvarne podatke”, piše Todorić.
Tvrdi i da “izvanredna uprava obmanjuje istražitelje DORH-a i PNUSKOK-a krivim i nepotpunim podacima želeći progon ljudi koji su stvorili 60 tisuća radnih mjesta, izgradili nove industrije i koji su 30 godina u dan podmirivali svoje obaveze prema radnicima i državi”.