Ivan Penava: Vlada pokušava od Vukovara napraviti grad slučaj

Zakonske izmjene kojima je Vlada predvidjela raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja opstruiraju provedbu prava nacionalnih manjina na ravnopravnu službenu uporabu svoga jezika i pisma vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protumačio je u srijedu kao prijetnju raspuštanjem legalno izabrane vlasti u Vukovaru, a Vladu je prozvao da od Vukovara još jednom pokušava napraviti “grad slučaj”.

Prijedloge izmjena Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te Zakona o lokalnoj (područnoj) samoupravi Vlada je predstavila kao postupanje po odluci Ustavnoga suda, koji joj je u kolovozu prošle godine dao rok od jedne godine da Saboru predloži zakonska rješenja koja će osigurati mehanizme za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Penava, međutim, u priopćenju poručuje kako “prvo treba utvrditi odgovaraju li uopće Vladini prijedlozi izmjena zakona i obrazloženja istih Odluci Ustavnoga suda, posebno s obzirom na dosadašnja negativna iskustva s aktualnom državnom vlasti”. Napominje kako je nužno utvrditi i je li Vladin prijedlog usklađen s člankom 8. Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina, koji kao uvjet primjene odredbi svih manjinskih zakona navodi poštivanje pripadnika i hrvatskoga naroda te razvijanja međusobnog razumijevanja i dijaloga. “Iz ovog što smo dosad pročitali možemo tek zaključiti da Vlada prijeti raspuštanjem legalno izabranoj gradskoj vlasti Vukovara te nas ne bi začudilo da Vlada opet potencira pitanje dvojezičnosti kako bi pokušala potaknuti nove sukobe i produbljivati podjele. Još jednom se od Vukovara radi ‘grad slučaj'”, kaže vukovarski gradonačelnik.

Ističe kako je vukovarskim vlastima u proteklih šest mjeseci prioritet otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski oporavak, razvoj i obnova Grada. “Vlada nas stalno pokušava vratiti korak unazad. Grad Vukovar neće nasjesti na takve zlonamjerne igrice”, poručuje Penava, koji ističe kako gradske vlasti “intenzivno rade na izmjeni Statuta sukladno i Odluci Ustavnog suda i na zadovoljstvo svih Vukovaraca”, ali i kako im je primarni interes smanjiti nezaposlenosti i spriječiti iseljavanje mladih iz Vukovara.

Ustavni sud je u kolovozu prošle godine neustavnim proglasio referendumsko pitanje po kojemu bi građani odlučili jesu li za to da se da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svoga jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnoga stanovništva. Time nije dopušteno raspisivanje referenduma za koje je Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara prikupio u prosincu 2013. godine više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača.

Ustavni sud naložio je tada vukovarskom Gradskom vijeću da u roku od godinu dana propiše u kojim bi se gradskim četvrtima trebali postaviti dvojezični natpisi. Vladu je pak obvezao da u istom roku predloži zakonske izmjene kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

U Vladi se neslužbeno doznaje da će zakonske izmjene sadržavati odredbe koje će omogućiti raspuštanje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koje ne donese statut sukladan zakonima kojima se reguliraju prava nacionalnih manjina. Izmjene dvaju zakona Vlada namjerava uputiti u hitnu saborsku proceduru, no rok koji je Ustavni sud dao vukovarskom Gradskom vijeću i Vladi ne odnosi se i na Sabor, nad kojim Ustavni sud nema ovlasti pa samo predlaganje zakona ne znači da će se on doista i donijeti do kolovoza.

Vlada je u srijedu u hitnu saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena dvaju zakona, kojima će se omogućiti raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja, kako je rečeno, izbjegavaju uskladiti gradske i općinske statute s pravima na službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je Vlada time ispoštovala odluku Ustavnog suda, koji joj je u kolovozu prošle godine dao rok od jedne godine da izmjenama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina osigura mehanizme za slučajeve kada predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz toga zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Uz Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina Vlada predlaže izmijene i Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Ministar Bauk je naglasio kako će se predloženim izmjenama Vladi omogućiti da u slučajevima opstrukcije manjinskih prava raspusti predstavničko tijelo. Nakon raspuštanja predstavničkog tijela lokalne samouprave, Vlada će imenovati povjerenika ovlaštenog da statut jedinice lokalne samouprave uskladi sa zakonima koji reguliraju manjinska prava. “Ovim prijedlogom Vlada ispunjava zadaću koju nam je dao Ustavni sud, a očekujemo da će to učiniti i druga tijela”, rekao je Bauk.

Ustavni sud je, naime, istom odlukom vukovarsko Gradsko vijeće obvezao da, također u roku od godine dana, gradskim statutom propiše u kojim će se dijelovima Vukovara ostaviti ploče s dvojezičnim natpisima na hrvatskom i srpskom jeziku, što do sada nije učinjeno. Premijer Zoran Milanović podsjetio je kako je u trenutku donošenja Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina 2001. godine tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao kako je riječ o zakonu koji se donosi dvotrećinskom većinom. “To je većina koju naša koalicija ne kontrolira, to je skoro konsenzus”, rekao je Milanović, napominjući kako je to poruka javnosti da je bez oporbe nemoguće donijeti takav zakon.

HDZ-ov saborski zastupnik Davorin Mlakar odbacio je u srijedu tumačenje Vlade da je za izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina nužna dvotrećinska većina u Saboru, a Vladu je optužio da zakone “o ćirilici” predlaže samo kako bi raspustila vukovarsko Gradsko vijeće i poništila rezultate legalno provedenih lokalnih izbora na kojima je izgubila većinu u Vukovaru. Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene dvaju zakona kojima bi se omogućilo raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja opstruiraju prava nacionalnih manjina na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma. Pritom je protumačeno kako je riječ o ispunjenju zahtjeva iz odluke Ustavnoga suda iz kolovoza prošle godine te kako je za provedbu te odluke, odnosno za donošenje zakonskih izmjena potrebna dvotrećinska saborska većina, za koju je pak nužna potpora oporbe.

“Zoran Milanović, kao i obično, nije upućen u zakone. Za izmjenu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina dovoljna je natpolovična većina svih zastupnika u Saboru, u skladu sa stavkom 2. 83. članka Ustava. Na taj se način donose svi zakoni kojima se razrađuju prava zajamčena Ustavom, a dvotrećinskom većinom se donose samo ustavni zakoni o pravima nacionalnih manjina te o Ustavnom sudu”, rekao je Mlakar u telefonskoj izjavi za Hinu.

Dodao je kako je riječ o nerazumijevanju ili o premijerovoj želji da pokaže kako sam ne može riješiti problem i odgovornost za to prebaci na oporbu. Mlakaru smetaju i izjave kako je Vlada predlažući zakonske izmjene kojima će se omogućiti raspuštanje lokalnih predstavničkih tijela koja opstruiraju primjenu manjinskih prava “odradila” svoje obveze po odluci Ustavnog suda te kako svoju obvezu još mora ispuniti vukovarsko Gradsko vijeće. Podsjetio je kako je Vijeće dobilo rok do kolovoza ove godine da Statutom propiše gdje će se na području grada postaviti dvojezični natpisi, pri čemu se, napominje Mlakar, mora voditi računa članku 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji kaže kako se manjinska prava imaju primjenjivati vodeći računa i o interesima većinskog naroda, suživota i međusobnog razumijevanja. “Milanoviću taj članak ne paše, pa ga zato često zaboravlja, no na tu odredbu u svojoj je odluci upozorio i Ustavni sud”, kaže Mlakar.

Mlakar nije mogao odgovoriti kako će HDZ glasovati o Vladinim prijedlozima, no uvjeren je da će saborska rasprava pokazati kako predložene izmjene otvaraju niz problema, s obzirom da predviđaju mogućnost raspuštanja već formiranih gradskih vijeća na temelju zakonskih odredbi koje u trenutku održavanja lokalnih izbora nisu bile na snazi. Besmislenim smatra prijedlog po kojem bi vladin povjerenik mijenjao gradski statut ako nije usklađen s pravima nacionalnih manjina, a to ne bi morao raditi u drugim slučajevima za koje je predviđeno raspuštanje predstavničkih tijela, čak ni kada bi predstavničko tijelo, primjerice, donijelo odluku protiv suverenosti RH. “Vladajućoj koaliciji smetaju rezultati izbora u Vukovaru, izgubili su većinu i sada zakonskim putem nastoje poništiti rezultate legalno provedenih izbora. Vlada ovakvo rješenje gura samo kako bi mogla raspustiti vukovarsko Gradsko vijeće”, zaključio je Mlakar.

You may also like

0 comments