Istječe embargo na uvoz oružja, hoće li Iran ojačati

Analiza DW-a
Propao je pokušaj SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a da produži embargo protiv Irana na uvoz oružja, koji uskoro istječe. Ali stručnjaci ne misle da zato prijeti vojno jačanje Irana.

Konfrontacija ili kompromis? O prikladnom ophođenju s Iranom zapadni saveznici se i dalje ne mogu dogovoriti. Dok SAD zagovara oštri kurs, vidljiv primjerice po nastojanju ponovnog uvođenja svih sankcija UN-a protiv Irana, druge države kao Njemačka i Francuska više nastupaju diplomatski, a da oko same stvari ne žele praviti dalekosežne ustupke.

Tako je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gabrielom „Gabijem“ Aškenazijem u Berlinu izjavio da Iran mora promijeniti svoje ponašanje na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu, da Savezna vlada „nije naivna” u odnosu prema Teheranu. „Mi znamo da Iran u toj regiji igra opasnu ulogu.” Zato se Savezna vlada zalaže za produžetak embarga na oružje protiv Irana, rekao je Maas.

Sredinom kolovoza su Sjedinjene Države u Vijeću sigurnosti UN-a podnijele prijedlog rezolucije s ciljem produžetka UN-ovog embarga na oružje protiv Irana. Embargo bi prema nuklearnom sporazumu iz 2015., koji je podržao UN, trebao završiti u listopadu ove godine. Ali rezolucija je u Vijeću sigurnosti odbijena glasovima Rusije i Kine, a Njemačka se suzdržala prilikom glasovanja. Rezolucija ne dovodi UN u položaj da se djelotvorno suprotstavi „znatnim rizicima za tu regiju koji dolaze od Irana i da poveća sigurnost i stabilnost Srednjeg istoka“, obrazložio je njemačku suzdržanost zamjenik njemačkog veleposlanika pri UN-u Günter Sautter.

Odluka UN-a kojom je potvrđen kraj embarga na oružje protiv Irana izazvala je veliku uznemirenost u Perzijskom zaljevu. „Iran će biti u stanju kupovati moderno napadačko oružje kako bi povećao sposobnosti Islamskih revolucionarnih gardi na moru da ugrožavaju promet u Hormuškom tjesnacu, u Omanskom zaljevu i Adenskom zaljevu“, kaže se primjerice u novinama Arab News, koje izdaju saudijski financijaši. Iran će biti u stanju modernizirati arsenal svojih raketa zemlja-zemlja, kako bi ugrožavao regionalne saveznike SAD-a, kaže se dalje. „On će biti u stanju svoje ne-državne saveznike opskrbiti modernim oružjem, koji će dalje destabilizirati regiju od Iraka do Jemena“, pišu te novine.

Doprinosi li Njemačka svojom suzdržanošću u Vijeću sigurnosti UN-a daljnjoj destabilizaciji Bliskog istoka? Ne, kaže politolog Oliver Meier s Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. Prestankom embarga neće se puno toga promijeniti, smatra Meier. „Transfer oružja Hezbolahu u Libanonu ili Hutijima u Jemenu ostaje zabranjen odgovarajućim rezolucijama UN-a. I ako se to kritizira, Iran je za vrijeme embarga bio u stanju održavati vojne odnose sa svojim saveznicima u toj regiji.“ Osim toga zbog gospodarskih sankcija koje je uveo SAD Iran vjerojatno nema novca za kupovinu velikih količina modernog oružja, kaže Meier.

Nakon isteka embarga Rusija i Kina bi mogle Iranu prodati moderno oružje, kaže Meier, ali ni one nemaju interesa da se Iran naoruža. „Ali, američki kurs konfrontacije u Vijeću sigurnosti smanjio je izglede za uključivanje Pekinga i Moskve u regulaciju odnosa nakon što 18. listopada isteknu ograničenja za isporuke oružja.“ Rusija i Kina doista prema Iranu njeguju distancirane partnerske odnose. Dok Moskva skupa s Teheranom stoji u Siriji na strani Asadovog režima, Kina vidi Iran kao partnera prije svega u svom projektu Puta svile, kao i isporučitelja jeftine nafte. Atomsko naoružavanje Irana obje zemlje odbijaju.

Berlin želi spasiti atomski sporazum s Iranom i nade polaže u srednji kurs, između pritiska i ustupaka, kako se može vidjeti iz izjava njemačkog ministra vanjskih poslova Maasa. To ima veze i s iranskom unutarnjom politikom. Jer, ako se nastavi snažni pritisak SAD-a na Iran, „onda će vjerojatno veliki rizici završiti pred vratima Europe, među ostalim prošireni iranski atomski i raketni program“, piše politologinja Ellie Geranmayeh koja radi na European Council on Foreign Relations. Istovremeno bi tvrdi kurs SAD-a vjerojatno još više oslabio umjerene glasove na sljedećim predsjedničkim izborima u Iranu, koji će se vjerojatno održati u svibnju ili lipnju 2021. godine.

Politologinja Geranmayeh smatra da se takav razvitak već osjeća u Iranu i da se to pokazalo proljetos na parlamentarnim izborima, kad su trijumfirali tvrdolinijaši, osvojivši 211 od 290 zastupničkih mjesta.  Politolog Oliver Meier ukazuje da isporuke oružja u politički vrlo napetu regiju ne počivaju samo na traženju Teherana. „Susjedi Irana su se proteklih godina izuzetno naoružali. Tako je vrijednost oružja koje je kupio Iran u razdoblju od 2009. do 2018. iznosila samo 3,5 posto iznosa koji je u tom razdoblju u oružje investirala Saudijska Arabija.“ Osobito je SAD povećao isporuke oružja svojim saveznicima u toj regiji. „Iran se dakle nalazi u vrlo naoružanoj regiji koja je naoružana i uz pomoć zapadnih država. A to znači: Zapad je nedvojbeno pridonio napetosti u toj regiji“, kaže politolog Meier, a donosi DW.

You may also like

0 comments