Novo onečišćenje mora zauljenom tekućinom dogodilo se u nedjelju ispred Rafinerije nafte Rijeka. Prema prvim neslužbenim informacijama do istjecanja ulja u more došlo je zbog obilnih kiša, odnosno ispiranja iz kraškog podzemlja, gdje postoje nataložene nakupine ulja.
Iako se neugodan miris nafte širio obalnim područjem oko rafinerije, a na moru ispred rafinerije vidio se uljni film, prema onome što je jučer bilo moguće vidjeti incident se čini manjih razmjera od onoga u svibnju kada je veća količina nafte iscurila iz rafinerije u more, zagadivši ne samo morsku površinu, nego i obalno područje prema lučici Podurinj, a u manjoj mjeri i dalje duž kostrenskih plaža, navodi Novi list.
Službeno objašnjenje iz Ine navodi da je riječ o zauljenim vodama ispranim iz krškog podzemlja. “Na lokaciji ispod HDS postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka danas je primijećen uljni film na površini mora u području koje je ograđeno zaštitnim branama. Odmah se pristupilo njegovom tretiranju kako bi se spriječilo eventualno daljnje širenje. Napominjemo da nije riječ o nikakvom incidentu ili ispuštanju ugljikovodika u more već je pojava uljnog filma posljedica vremenskih neprilika u vidu obilne kiše u posljednjih 48 sati koje su isprale krški teren u podzemlju rafinerije te jakog juga koje je razmaknulo zaštitne brane. Višekratnim obilaskom obalnog pojasa od strane djelatnika Rafinerije nafte Rijeka i tvrtke ovlaštene za monitoring stanja na moru utvrđeno je da nije bilo vidljivog onečišćenja kopnene strane”, stoji u odgovoru iz Ine.
Povjerenik Sindikata naftnog gospodarstva u rafineriji Ivica Perinić, koji je u više navrata javno prozivao upravu Ine i Rafinerije zbog lošeg održavanja i ekoloških incidenata koji bi mogli rezultirati odlukom o zaustavljanju modernizacije riječke rafinerije, jučer je kazao da prema informacijama od kolega s terena, ovoga puta uzrok nije nemar ili slabo održavanje.
“Kad rafinerija ne bi bila na kraškom području, ili da se gradi danas, sigurno bi ovakva događanja bila izbjegnuta. Zasigurno bi podnice spremnika, cjevovodi rafinerijskih oborinskih i zauljenih voda bili u puno boljem stanju te ne bilo mogućih propuštanja u podzemlje. No, Rafinerija Rijeka puštena je u rad 1965. godine. Siguran sam, ukoliko aktivnosti oko modernizacije – ulaganja u sadašnje pogone i izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka – budu provedene kako je planirano, ovakvi događaji koji zasigurno uznemiruju, bit će rijetkost ili ih uopće neće biti”, zaključuje Perinić.
