Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema razini od 48 dolara nakon što je Iran ponovio da neće zauzdavati proizvodnju, što je ponovo skrenulo pozornost ulagača na prekomjernu globalnu opskrbu.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 41 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 48,31 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 50 centi nižoj cijeni, od 47,91 dolar. Na početku tjedna u fokusu tržišta bila je nedjeljna izjava pomoćnika iranskog ministra za naftu Roknedina Džavadija za iransku novinsku agenciju Mehr da njegova zemlja neće zauzdavati proizvodnju i izvoz nafte. Iran izvozi dva milijuna barela dnevno, bez plinskih kondenzata, a do sredine ljeta proizvodit će 2,2 milijuna barela dnevno.

Njegove izjave dodatno su prigušile nadu da bi članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na redovnom sastanku u Beču 2. lipnja mogle donijeti odluku o koordiniranom zamrzavanju proizvodnje. Ujedno su neutralizirale zabrinutost zbog neplaniranih zastoja u proizvodnji nafte u Kanadi, Nigeriji i Libiji.

Tako se pozornost tržišta ponovo preusmjerila na prekomjernu opskrbu, dodatno zacementirana prošlotjednim podacima o stagnaciji broja naftnih bušotina u SAD-u, nakon dvogodišnjeg razdoblja njihova pada. “Stagnacija broja bušotina i izjave iranskih dužnosnika pokazuju da bi rastu cijena nafte mogao doći kraj”, zaključio je Frank Klumpp, analitičar Landesbank Baden-Wuerttemberga sa sjedištem u Stuttgartu. U odvojenom izvješću OPEC je priopćio da je referentna cijena barela košarice njegove nafte u petak iznosila 44,77 dolara, što znači da je porasla za 93 centa u odnosu na prethodni trgovinski dan.