[vc_row][vc_column width=”1/3″]Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis održao je u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu govor o svojoj viziji budućnosti Europe u kojemu je izrazio snažnu potporu jedinstvu, solidarnosti i zajedničkom europskom putu, naglasivši da je ključno osigurati blagostanje i sigurnost svih građana u svim zemljama članicama EU-a.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Europsku je uniju u posljednjem desetljeću obilježio niz izazova koji su doveli u pitanje koheziju i jedinstvo Unije: od globalne financijske i gospodarske krize, migracija, terorističkih napada, do porasta populističkih pokreta”, rekao je Iohannis. Dodao je da je zbog toga važno pojačati napore za jačanje europskog projekta.[/vc_column][/vc_row]
“Iz te perspektive, zagovaram snažno jedinstvo, koheziju, solidarnost i zajednički europski put. Naše ključno načelo mora ostati ‘jedinstvo’. Za Rumunjsku, ovo načelo je bit europskog projekta”, rekao je rumunjski predsjednik.
Iohannis je jedanaesti u nizu predsjednika država ili vlada zemalja članica EU-a koji od početka ove godine na plenarnim sjednicama EP-a iznose svoje ideje o budućnosti EU-a. On je u svom govoru također naglasio potrebu da se postigne “pametna ravnoteža između osobitosti svake od zemalja članica” kako bi se uobličila zajednička vizija Unije orijentirane prema budućnosti. “Pozitivno je da postoji nešto što nas ujedinjuje: europski se identitet temelji na zajedničkim načelima, vrijednostima i interesima. Ove zajedničke vrijednosti treba ponovno otkriti kako bismo obnovili Europu”, rekao je Iohannis.
“Snažna Unija ne smije biti postignuta na štetu jedinstva. Trebamo Uniju koja ne ostavlja niti jednu državu i ne ostavlja nijednog europskog građanina. Stoga, ideja Europe različitih brzina ili Europe koncentričnih krugova ne može biti rješenje”, naglasio je Iohannis.
Također se zauzeo za veću uključenost građana Unije u kreiranje europskih politika, te za stvaranje sigurnosnog ozračja u EU-u. “Svi građani – iz bilo koje regije i bilo koje društvene skupine – moraju biti uključeni. To mora biti naša obveza”, rekao je Iohannis, dodajući da je potrebno ojačati osjećaj sigurnosti. “Migracija i sigurnosni izazovi su pitanja od najvećeg interesa za sve nas. Moramo djelovati na takav način da europski projekt obnovi sigurnost građana, te obratiti pažnju na borbu protiv terorizma i radikalizacije”, rekao je.
Europski parlament odlučio je uvesti format obraćanja čelnika država zastupnicima EP-a kako bi otvorio novi komunikacijski kanal za raspravu o budućim odnosima u EU-u, uslijed brojnih izazova pred kojima se nalazi Unija, poput daljnje integracije kontinenta u svjetlu brexita, izbjegličke krize i pitanja solidarnosti među članicama.
Prvi čelnik koji je govorio u tom formatu bio je u siječnju ove godine irski premijer Leo Varadkar. Nakon njega u veljači je svoju viziju budućnosti EU-a iznio hrvatski premijer Andrej Plenković, a tijekom godine na plenarnoj sjednici EP-a o toj temi su govorili između ostalih i francuski predsjednik Emmanuel Macron, grčki premijer Aleksis Cipras, premijeri Nizozemske, Belgije i Poljske, a u studenome je planirano obraćanje njemačke kancelarke Angele Merkel.
[quote_box name=””]
lanovi talijanske vlade o izdašnijoj proračunskoj potrošnji predstavljaju rizik koji opterećuje talijanske banke ali nema razloga za paniku jer je širenje negativnih posljedica na ostale zemlje zasada “znatno ograničeno”, izjavio je u utorak čelnik fonda za pomoć zaduženim zemljama eurozone.
Nacrt talijanskog proračuna za iduću godinu predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, što je osjetno više no što se obvezala prethodna talijanska vlada i povećava rizik daljnjeg rasta ionako ogromnog talijanskog javnog duga i kršenja europskih proračunskih propisa. “U slučaju Italije postoji rizik. Italija nas brine jer proračunski planovi nisu u skladu s fiskalnim okvirom Europske unije”, kazao je Klaus Regling na konferenciji za novinstvo u Luxembourgu.
Čelnik Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) čija je zadaća pomoći zaduženim zemljama eurozone naglasio je ipak da se talijanski problemi s dugom razlikuju od onih Grčke koja je u proteklih deset godina od eurozone dobila tri paketa financijske pomoći. “Zapravo nema razloga za paniku”, kazao je Regling, ističući razliku između sadašnje talijanske situacije i dugotrajne krize u Grčkoj.
Temelji su talijanski pokazatelji puno solidniji budući da Italija ima tek ograničeni nominalni deficit i višak u tekućoj bilanci plaćanja, precizirao je čelnik europskog fonda, dodajući da talijanski dug u prosjeku ima relativno duge rokove dospijeća, što zemlju štiti od pritiska tržišta.
Upozorio je ipak da se talijanski bankovni sektor suočava s rizicima zbog viših prinosa na državne obveznice, koji smanjuju vrijedost velikih obvezničkih portfelja u vlasništu banaka i mogli bi ih prisiliti na dokapitalizaciju.
Nakon usvajanja proračunskih planova u listopadu troškovi državnog zaduživanja naglo su porasli a razlika u prinosima na 10-godišnje talijanske i njemačke državne obveznice nakratko je dosegnula najvišu razinu u pet i pol godina, napomionje Reuters. “Žalosno je to što se događa talijanskim bankama jer su bile na dobrom putu”, ustvrdio je Regling, izdvajajući među pozitivnim trendovima naglo smanjenje udjela nenaplativih dugova u njihovim bilancama i reforme.
“Trend je bio prilično pozitivan a sada trpe negativne posljedice pogoršanja u portfelju državnih obveznica a one se automatski prelijevaju. Tako se njihova situacija ponovo zakomplicirala”, zaključio je.
Upitan treba li Italija razmotriti mogućnost traženja financijske pomoći ESM-a za banke kao što je 2012. godine napravila Španjolska, odgovorio da je sadašnja situacija drugačija zbog strožih europskih propisa o pomoći bankama i državama. “Trenutno ne bih preporučio da se napravi isto (što je napravila Španjolska)”, kazao je Regling.
Iako su se talijanski dužnički problemi već prelili u tamošnji bankovni sektor, njihovo je širenje na ostale zemlje eurozone zasada vrlo ograničeno, istaknuo je. Zahvaćena je tek “jedna ili dvije” grčke banke, ali njima probleme zadaje i jako visoka razina nenaplativog duga, istaknuo je čelnik ESM-a, ne navodeći imena grčkih zajmodavaca.
[/quote_box]
