[vc_row][vc_column width=”1/3″]CEMP[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Tvrtka C.E.M.P., investitor u projekt Vjetroelektrane Krš-Pađene, u utorak u otvorenom pismu o saborskoj interpelaciji vezanoj uz postupke vlade u projektu vjetroelektrane Krš Pađene, ocjenjuje da se u obračunu političkih opcija koriste nelogičnosti i neistine kojima se potpiruje medijski konstruiranu aferu vjetroelektrane.[/vc_column][/vc_row]
C.E.M.P. podsjeća da je projekt vjetroelektrane Krš – Pađene, pokrenut 2003. godine, među prvim projektima vjetroelektrana u Hrvatskoj, te jedan od četiri projekta u vlasništvu C.E.M.P.-a razvijanih radi izgradnje.
Krš Pađene, navodi C.E.M.P., izgrađen je i pušten u rad nakon gotovo 17 godina “peripetija i pogodovanja”. Preostala tri, ističe se u pismu, nikada nisu uspjela ni doći u fazu izgradnje zahvaljujući “pogodovanjima”. “Nakon svega, dovedeni smo u situaciju da nas se proziva paušalnim i nepotkrijepljenim navodima, samo zbog veličine projekta, a samo zato što smo uspjeli opstati moramo se braniti od optužbi za pogodovanje. Pritom nerijetko moramo opravdavati da nije bilo pogodovanja od raznih institucija s kojima smo bili ili još jesmo u sporu pred nadležnim tijelima”, stoji u otvorenom pismu C.E.M.P.-a.
U interpelaciji se, podsjećaju, tvrdi da je HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) prilikom produljenja ugovora morao tražiti prilagodbu poticajne cijene na onu koja je bila u trenutku produljenja ugovora, iako po primjenjivim propisima nije imao pravo odlučivati o izmjeni visine poticajne cijene pa stoga to nije niti mogao tražiti. Ističe se i da je C.E.M.P. sklopio ugovore o otkupu električne energije sa HROTE-om 31.prosinca 2013. godine, što je vlada ispravila navodeći točne datume u svom očitovanju.
Naglašavaju, međutim, da je u zadnjih desetak dana 2013. godine ugovore s HROTE-om sklopilo desetak projekata vjetroelektrana i sunčanih elektrana koji su ispunjavali uvjete za to, a C.E.M.P. je samo jedan među njima sa svoja 142 megavata (MW).
S obzirom na prozivanje ministra Ćorića zbog dozvola vezanih za zaštitu okoliša, ističu da je C.E.M.P. i bez te nove dozvole imao sve pravomoćne dozvole (građevinsku dozvolu, prethodno rješenje o stjecanju statusa i ugovor s HROTE-om) za gradnju vjetroelektrane sa 71 agregatom starije tehnologije naspram 48 agregata novije tehnologije kakva je na kraju izgrađena slijedom dozvole Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
“Nije ministar (gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav) Ćorić omogućio izgradnju 142 MW 2017. godine već je samo omogućio ugradnju nove tehnologije, značajno sigurnije i modernije te time smanjenje broja agregata i zauzetih površina. U najmanju ruku je neobično da zastupnici u interpelaciji tvrde da su vlada, ministarstva i agencije nadležni za segment obnovljivih izvora energije dužne konstantno pratiti razvoj novih tehnologija, a istovremeno zamjeraju ministru Ćoriću što je omogućio korištenje nove tehnologije vjetroelektrani Krš Pađene”, stoji u otvorenom pismu.
“Nažalost, zbog vremena koje smo izgubili, prvenstveno odugovlačenjem ministra Dobrovića i to unatoč tome što je elaborat zaštite okoliša potvrdio da je nova tehnologija bolja te nema negativan utjecaj na okoliš, izgubili smo mogućnost da u Hrvatskoj otvorimo tvornicu koja bi betonske stupove proizvodila za domaće i izvozne potrebe, a u koju je već tada bilo uloženo 15 milijuna eura”, dodaje se.
Vezano za HBOR, gdje se interpelacijom ukazuje na navodno pogodovanje, ističu da je projekt jedan od sigurnijih za financiranje HBOR-a jer je, umjesto uobičajenih 25 do 30 posto vlastitih sredstava investitora, iznos vlastitih sredstava bio čak 60 posto.
Podsjećaju da se HBOR uključio u financiranje projekta u trenutku kada je 50 posto projekta već bilo izgrađeno i isfinancirano te da je usprkos nestandardno visokim ulogom investitora u projektnom financiranju od 60 posto, HBOR dodatno uzeo kao osiguranje jamstva cjelokupne Lager Grupe kao vlasnika projekta. Napominju i da je kamatna stopa po kojoj je odobren kredit veća od tržišne kamatne stope. Jedina stvar s kojom se u C.E.M.P.-u donekle mogu složiti iz interpelacije je dio u kojem se navodi da je to izrazito loša poruka investitorima – domaćim i stranim.
Interpelaciju o radu Vlade u vezi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene preložio je Domovinski pokret (DP), uz potporu 20 oporbenih zastupnika. Rasprava o interpelaciji je na današnjem saborskom dnevnom redu. Njome se od Vlade traži da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene, te sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezene uz taj projekt.
Pozivajući se na izračune stručnjaka koje su angažirali, iz DP tvrde da će hrvatski potrošači u 14 godina isplatiti dvije milijarde i 200 milijuna kuna više nego što bi prema zakonom predviđenoj cijeni trebali platiti. Kao razlog tolike cijene navode “besramno pogodovanje i korupciju u režiji HNS-a, SDP-a i HDZ-a”.
Vlada je Saboru predložila da Interpelaciju odbije, a resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić opetuje kako su sva rješenja koja je o tom projektu 2017. donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je preuzeo, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, kao i da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine.
Projekt Krš Pađene, koji je 2003. pokrenuo austrijski investitor, 2012. preuzelo je energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. Na realizaciji tog projekta radile su institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada.
Ineterpelacija je ‘alat’ kojim zastupnici mogu od Vlade tražiti odgovore na određena pitanja, razjašnjenje pojedinih stavova i postupaka. Podnosi ju najmanje desetina zastupnika, a Vlada se o njoj mora očitovati najkasnije 15 dana nakon što ju je primila.