Investicijski fondovi trebali bi biti motor razvoja

Mali i srednji poduzetnici, kao motori gospodarskog rasta u Hrvatskoj, lani su ostvarili vrlo dobre poslovne rezultate, ali sada se pred njima otvara velik problem nedostatnih izvora za ulaganje u njihov kapital, posebice u iznosima između dva do 20 milijuna kuna, a tu bi investicijsku ‘rupu’ trebala prvenstveno popuniti industrija investicijskih fondova, koja još nije dovoljno razvijena u Hrvatskoj.

Zaključak je to skupa “Kapital koji nedostaje: Kako ubrzati rast malih poduzeća” održanog u srijedu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka, čija je analiza da mala i srednja poduzeća dinamično rastu, ali im probleme u daljnjem rastu predstavljaju neefikasna administracija, visoko porezno i neporezno opterećenje, te prvenstveno teškoće u pristupu izvorima financiranja.

Mala i srednja poduzeća, naime, prošle su godine ostvarila rast prihoda za gotovo 10 posto, a bruto dobit im je rasla za 20 posto te su otvorili gotovo 26 tisuća novih radnih mjesta. No, takvim malim i rastućim poduzećima, prema riječima Velimira Šonje, autora analize, nedostaje vlasničkog kapitala, njihova je kapitaliziranost niska i trenutno stagnira, što koči njihov daljnji rast. “Banke daju kredite, dakle dug, a u ovom slučaju je potreban temeljni kapital, koji je nedostatan i bila bi velika šteta da ta poduzeća ne mogu doći do tog temeljnog kapitala, a imaju perspektive za rast. Pitanje je stoga na koji način stvoriti financijske posrednike, od privatnih pojedinačnih investitora do specijaliziranih investicijskih fondova, tzv. alternativnih fondova, koji ulažu upravo u temeljni kapital malih i rastućih poduzeća unutar tzv. investicijske rupe, koja je trenutno ispod 20 milijuna kuna potrebnog kapitala”, kazao je Šonje.

Pritom je osnivanje fonda rizičnog kapitala u suradnji sa Svjetskom bankom, koji je najavila Vlada, ocijenio kao dobar prvi korak. No, ističe Šonje, 20 milijuna eura, koliko bi trebao iznositi kapital tog fonda, nije dovoljno za potrebe koje ima taj segment hrvatskog gospodarstva. “Stoga očekujem da se pozivaju novi fondovi, širi njihova financijska snaga i da kroz nekoliko godina stvorimo dobru financijsku podlogu, cijeli ‘ekosustav’ za rast kapitala malih tvrtki”, zaključio je.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, pak, ističe da tu investicijsku ‘rupu’ mogu zatvoriti mnogi financijski instrumenti, među kojima je fondovski pristup samo jedan. “Radimo razne alate, predvidjeli smo financijske instrumente koji će omogućiti našim malim i srednjim poduzetnicima da još kapitaliziraju dobre rezultate iz prošle godine, a tu je još i 310 milijuna eura iz EU fondova isključivo za financijske instrumente za manje poduzetnike, tako da će novca za naše tvrtke biti, a država će i dalje preuzimati rizik, kroz garancije Hamaga”, kazao je Maras,

Pritom je, uz ostalo, podsjetio na program Poduzetnički impuls, koji je od pokretanja 2012. s 376 milijuna kuna ove godine porastao na gotovo 4,4 milijarde kuna, kao i projekt mikrokredita, koje je zatražilo oko 2.000 poduzetnika, No, poseban naglasak Maras također daje na planirani fond rizičnog kapitala. “S punim pravom možemo, dakle, reći da država podupire male i srednje poduzetništvo, koje je motor rasta i gospodarskog oporavka Hrvatske, što je vidljivo i iz njihovih rezultata. Meni je želja da naši ljudi ne idu tražiti kapital u Englesku ili SAD. Taj fond će pokriti projekte manje vrijednosti, do nekih milijun eura i sad imamo i taj alat dostupan našim poduzetnicima koji imaju i poduzetnici u razvijenim ekonomijama”, rekao je.

Ujedno je i bankarski sustav pozvao da u tom pogledu preuzme više rizika. “Država daje jamstva, preuzela je i određena zaduženja kako bi ljudi mogli imati novca za investicije. Očekujemo i od banaka da preuzmu veći dio rizika i da novac koji je Europska središnja banka plasirala u gospodarstvo dođe i do naših poduzetnika. Uvjeren sam da će to doći i da će na kraju i samo tržište dovesti do toga da banke budu malo manje konzervativne i da razmišljaju na isti način na koji razmišljaju njihove banke-majke u Italiji ili Austriji, odnosno da isti kriteriji moraju vrijediti i u Hrvatskoj”, istaknuo je Maras te poručio kako će Vlada učiniti sve da poduzetnici dođu do novca “i regulativom i preuzimanjem dijela rizika, ali se i banke u to moraju uključiti”.

0 comments