Inflacija prijeti uvođenju eura

Analiza Poslovnog dnevnika

Bude li sve po planu Vlade, u ovo doba iduće godine jedino platno sredstvo u Hrvatskoj bit će euro. “Kada budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo u eurima”, slikovito je opisao predsjednik Vlade Andrej Plenković za jučerašnjeg predstavljanja nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Napomenuo je i kako je plan da se s dvojnim iskazivanjem cijena krene prvog ponedjeljka u rujnu, odnosno 5. rujna ove godine. O brojnim elementima tog zakonskog okvira govorili su i potpredsjednici odnosno ministri Zdravko Marić i Tomislav Ćorić, kao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Usporedno s prezentacijom otvorena je i javna rasprava o tom zakonskom nacrtu.

Ona će trajati do sredine veljače, a nekoliko komentara pristiglih u prvim satima e-savjetovanja potpisuju mahom oni koji su a priori euroskeptici ili protivnici zamjene kune eurom, pa ih konkretne odredbe i ne zanimaju. Kako bilo, izglasavanje tog krovnog zakona očekuje se u travnju, a nakon toga ove bi se godine u vezi s eurom pred Saborom trebalo naći još 40-ak zakona, ali pored toga treba donijeti i više od 70 podzakonskih akata.

Zakonodavne i sve druge pripremne aktivnosti odvijaju se, dakle, dinamikom koja podrazumijeva najraniji mogući datum prelaska na euro, a to je 1. siječnja iduće godine. Hoće li biti tako, ostaje vidjeti, ali iz Državnog zavoda za statistiku s jučerašnjom je objavom prosinačke inflacije stigao podsjetnik da uz taj terminski plan možda ipak postoje i upitnici.

Prilikom usvajanja Strategije o uvođenju eura iz 2017., pa i prilikom ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam ERM II u srpnju 2020., ništa nije upućivalo da bi od pet konvergencijskih kriterija za euro upravo inflacija mogla ispasti najskliskiji parametar.

Prema DZS-u, potrošačke cijene u prosincu su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku porasle 5,5 posto, a time je 12-mjesečni prosjek inflacije sa 2,2 posto zabilježenih u studenome ubrzao na 2,6 posto prosječne inflacije za 2021. Prema nominalnim kriterijima, prije donošenja odluke u uvođenju eura za neku članicu EU inflacija mjerena 12-mjesečnim prosjekom ne bi smjela nadmašiti prosječnu u tri države s najboljom izvedbom u pogledu stabilnosti cijena za više od 1,5 postotnih bodova. Među članicama EU raspon inflacije u pandemijskom se okruženju proširio, a prema statističkim podacima za tri članice s najnižom prosječnom stopom, Hrvatska trenutno iskače iz okvira konvergencijskih kriterija kad je roječ o inflaciji.

Prema preliminarnim podacima Eurostata, u nekoliko zemalja kraj godine dočekan je s rastom cijena od samo 2,6 posto na Malti pa do dvoznamenkastih stopa u Estoniji i Litvi, ali i 12-mjesečni prosjeci su prilično šaroliki. Zaključno sa studenim, taj prosjek na razini EU iznosio je 2,5 posto, s tim da je u Poljskoj i Mađarskoj 12-mjesečni prosjek dosegnuo 4,8 posto, dok je Grčka tek uhvatila nultu prosječnu inflaciju (veći dio godine prosjek joj je bio u znaku deflacije).

Uz Grčku, najstabilnije potrošačke cijene uspoređujući razdoblja od 12 mjeseci s krajem studenoga bilježe Malta s 0,5 posto te Portugal sa 0,7 posto 12-mjesečnog prosjeka inflacije. Uzmu li se kao referentne te tri zemlje s najnižom inflacijom, ispunjenje konvergencijskog kriterija inflacije (a on se mjeri aritmetičkom sredinom koja u slučaju referentne trojke iznosi 0,4 posto) trenutno bi značilo prosječnu godišnju inflaciju ne višu od 1,9 posto. Usporedivi podaci za Hrvatsku (zaključno sa studenim 2,2 posto) upućuju da, barem zasad i barem prema strogo interpretiranim statističkim pokazateljima, inflacijom iskačemo iz zadanih pravila.

No, osim mogućnosti da se u idućih nekoliko mjeseci, tj. do analize ispunjavanja kriterija dogodi daleko izraženije ubrzanje inflacije u spomenute tri zemlje negoli u Hrvatskoj, moguće je i da zbog specifičnih okolnosti povezanih s utjecajem koronakrize na izraženije neravnomjerna kretanja potrošačkih cijena vrhuška EU politički odluči za malo fleksibilniji pristup pitanju referentne trojke. Dakle, mogla bi možda iz nje isključiti Grčku i umjesto nje u mjerodavnu skupinu staviti Sloveniju, u kojoj je u studenome 12-mjesečni prosjek inflacije iznosio 1,5 posto.

Uz tu “rošadu” Hrvatska bi se prema izračunima na posljednjim dostupnim brojkama tijesno provukla u pogledu inflacijskog kriterija jer bi aritmetička sredina uvećana za 1,5 postotni bod s njom (plus Malta i Portugal) iznosila 2,4 posto, tj. 0,2 postotna boda iznad naše prosječne inflacije za usporedivo razdoblje. No, tu opet ostaje upitnik hoće li izvjesno daljnje ubrzanje inflacije u Hrvatskoj u idućih nekoliko mjeseci, do podvlačenja crte, biti sporije ili brže nego u tim zemljama. Zasad ostaje primijetiti tek da je u njima u prosincu u odnosu na isti mjesec prethodne godine rast potrošačkih cijena bio manji od naših 5,5 posto (u Sloveniji 5,5, a u Portugalu i Malti 2,8 odnosno 2,6 posto). vJe li moguće i isključivanje čak dviju zemalja tzv. outliera koje odskaču naniže od EU, zasad je teško reći pa je utoliko s tim i teško računati. Sve u svemu, u prvi plan izbio je kriterij koji je nekad bio debelo u drugom planu kad je posrijedi Vladin projekt eura. Još donedavno u tom pogledu se, pogotovo nakon privremene suspenzicije fiskalnih pravila, najviše gledalo na kretanje javnog duga i potrebnu dinamiku njegova smanjenja prema maastrichtskih 60 posto BDP-a.

Iako, dakle, tek ostaje vidjeti kako će se rasplesti pitanje inflacije, Vlada nastavlja s tehničkim i zakonskim pripremama prema scenariju najbržeg kolosijeka. Zakonom koji je pušten u javnu raspravu definiraju se, uz ostalo, pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti iz kune u euro, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje i niz drugih pitanja, piše Poslovni dnevnik.

You may also like