[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene pale za 12 posto[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Srpanjska sezonska sniženja odjeće i obuće glavni su razlog što su potrošačke cijene u odnosu na lipanj ukupno bile niže, i to za 0,5 posto.[/vc_column][/vc_row]

U prosjeku su cijene odjeće i obuće pale 11,8 posto. Kako one čine oko šest posto košarice dobara i usluga u potrošnji kućanstava prema kojoj DZS izračunava inflaciju, doprinos te kategorije padu indeksa bio je čak -0,74 boda. U isto su vrijeme npr. cijene smještaja prošli mjesec porasle 11,2 posto, ali njihova je relativna važnost u košarici razmjerno mala. Tako su kod usluga Restorana i hotela (a tu su i kafići i druge ugostiteljske usluge) cijene u prosjeku porasle 1,6%, a doprinos mjesečnoj inflaciji im je bio manji od 0,1 bod. Slično vrijedi i za usluge vezane uz Rekreaciju i kulturu sa srpanjskim rastom cijena od 1,2 posto.

Na godišnjoj razini potrošačke cijene ukupno su u srpnju porasle 1,1 posto, što je ubrzanje u odnosu na mjesec prije s inflacijom od 0,6 posto. To je ubrzanje zapravo očekivano. Prema DZS-u, najveći godišnji porast cijena bilježe alkoholna pića i duhan (5%), a u segmentu Stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih “režija” poskupljenje je tek nešto manjih 3,9%.

Usluge restorana i hotela u prosjeku su skuplje 3,3% , odjeća i obuća 0,4%, dok hrana, čije su cijene u nas tek neznatno ispod prosjeka EU, bilježi 0,3% porasta na godišnjoj razini. Snižena stopa PDV-a pritom je pridonijela 8% posto nižim cijenama voća.Kod povrća drugi su inputi očito nadjačali utjecaj nižeg PDV-a; u prosjeku je 3,7 posto skuplje no lani. Kod lijekova je, pak, proširenje niže stope PDV-a i na bezreceptne pridonijelo padu cijena farmaceutskih proizvoda za 2,7 posto, a kako lijekovi kućanstvima čine gotovo dvije trećine potrošnje za zdravlje, na toj se stavci na godišnjoj razini bilježi pad cijena za 1,1 posto.

K tome, ublažavajuće na ukupnu spranjsku inflaciju djelovale su i cijene prijevoza, ponajprije zahvaljujući 1,9 posto nižim cijenama goriva. U prvih sedam mjeseci potrošačke su cijene u prosjeku 0,7% veće nego lani, 12-mjesečni prosjek je 1%, a na razini cijele 2019. mahom se očekuje nešto ispod jedan posto. Trenutne Vladine projekcije i za 2020. predviđaju nisku inflaciju (prema Smjerncma 1,1%), a uobičajene ograde vezane su uz teško predvidive poremećaje na svjetskim robnim tržištima, u prvom redu sirove nafte i hrane.