Inertnost, indolencija i rastrošnost?

Svjedoci smo, u današnjim medijima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak priopćuje javnosti kako se nastavlja ofenziva Hrvatske u postajanju nove Norveške te kako ništa nije propalo odustajanjem dvije velike kompanije od istraživanja ugljikovodika u Jadranu zbog graničnog spora.

No, je li to doista tako?

Naime, na energetskom su geopolitičkom sastanku, organiziranom na marginama ovogodišnjeg Croatia foruma u Dubrovniku, europski čelnici, doista, deklarirali kako je Hrvatska iznimno važna za energetsku geostrategiju regije, no jednako tako su rekli kako tome stoji na putu neodlučnost vlasti glede izgradnje drugog smjera plinske interkonekcije s Mađarskom te oba smjera interkonekcije sa Slovenijom.

Izrazit je problem pitanje izgradnje terminala za ukapljeni plin na Krku. Hrvatska traži ulagače, nije to nekakva tajna, konzultant Natko Vlahović predvodi ofenzivu pronalaska privatnih ulagača.  No, američke vlasti predlažu mnogo jeftinije rješenje prema kojem bi se gradio plutajući terminal koji bi se mogao čak i iznajmiti te time smanjiti troškove. Američki ministar energetike Amos Hochestein stoga je preporučio hrvatskoj vlasti (a javnosti objasnio u intervjuu Jutarnjem listu) nekoliko europskih i američkih tvrtki koje se bave tim poslom.

Štoviše, Instrument za povezivanje Europe (CEF) odobrio je, prije približno mjesec dana, 550 tisuća eura za studiju o mogućem plutajućem LNG terminalu, a američka tvrtka Cheniere Energy priopćila kako unutar nekoliko godina planira dostavu ukapljenog prirodnog plina u srednju i istočnu Europu od američkih dobavljača. Jedan je od načina dostave mogao bi biti plutajući LNG terminal u Hrvatskoj, no zasad je problem u tome što potencijalno tržište za taj plin nije pokriveno potrebnom infrastrukturom.

Svjesni tih činjenica prošloga smo tjedna u nekoliko navrata pisali Ministarstvu gospodarstva, Agenciji za ugljikovodike i poduzeću LNG Hrvatska s pitanjima zbog čega hrvatska javnost nije obaviještena o mogućnostima izrade plutajućeg terminala kada sredstva za izradu studije o njemu postoje osigurana iz europskih fondova. Usprkos požurnici, do zaključenja teksta, odgovor nije došao.

No, to nije sve. Europski i globalni partneri, tvrtke koje su poslale ponude za izradu projekta i izvedbu plutajućeg LNG-a, ali i Europska energetska unija koja upravlja fondom koji je osigurao sredstva za studiju, prema našim informacijama, do danas nisu primili nikakvu obavijest (potvrde ili odbacivanja) hrvatske vlasti.

Uzimajući u obzir ovakvu inertnost i indolenciju, postavlja se pitanje odakle ministru Vrdoljaku pokriće tvrditi da njegov projekt nove Norveške ne propada?

You may also like

0 comments