Industrijska proizvodnja porasla na razini eurozone

Aktivnosti u industriji eurozone porasle su u svibnju najslabijim tempom u 15 mjeseci, izvijestila je u petak londonska tvrtka Markit, upozoravajući da bi slabiji priljev novih izvoznih narudžbi mogao dodatno zakočiti njihov rast u idućim mjesecima.
Indeks menadžera nabave za proizvodni sektor eurozone pao je u svibnju za 0,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 55,5 bodova, potvrdila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka početnu procjenu njegove vrijednosti.

“U određenoj je mjeri slabašan rast povezan s neuobičajeno velikim brojem praznika u mjesecu svibnju ali čini se da rizici signaliziraju da će rast i u idućim mjesecima biti prigušen a mogao bi i dodatno usporiti”, konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

U Markitu izdvajaju sporiji rast proizvodnje i slabiji priljev novih narudbi i novih izvoznih poslova. “Usporavanje izvoza bilo je najveći uteg rastu proizvodnje i knjige narudžbi, pa tako istraživanje za svibanj signalizira najslabiji rast novih izvoznih narudžbi u gotovo dvije godine, dijelom povezan s jačanjem eura te s izvješćima o slabijoj potražnji za uvozom na ključnim tržištima, posebno u SAD-u”, tumači Williamson.

“Pojedini znakovi upućuju na zaključak da razdoblje slabijeg rasta još nije završeno”, upozorava on.

“Tako je proizvodnja u proteklim mjesecima zamjetno usporila ali je trend usporavanja u knjigama narudžbi bio još naglašeniji. Proizvodnja je time rasla brže od novih narudžbi u svakom od proteklih šest mjeseci, što upućuje na zaključak da će proizvodne tvrtke u idućim mjesecima biti pod pritiskom da zakoče proizvodnju i zapošljavanje ako potražnja ne oživi”, dodaje.

“Ne čudi stoga što su očekivanja proizvodnih tvrtki o proizvodnji u predstojećem razdoblju potonula na najnižu razinu u 20 mjeseci, naglašavajući sumorniju ekonomsku sliku”, ističe glavni ekonomist londonske tvrtke.

Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u svibnju po najvećoj stopi u posljednjih više od godinu dana, ponajviše zahvaljujući cijenama energije, dosegnuvši razinu koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), pokazuje procjena statističkog ureda Europske unije.

U svibnju je godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila 1,9 posto, u odnosu na 1,2 posto koliko je iznosila u travnju, procjenjuju u Eurostatu.

Time je ponovo dosegnula razinu koju ciljaju u ECB-u, kao i u travnju prošle godine. U ECB-u ciljaju na inflaciju “nešto ispod dva posto. Temeljna inflacija koja isključuje cijene energije i svježe hrane također je povećana u svibnju, na 1,3 posto, u odnosu na travanjskih 1,1 posto.

Najviše su u svibnju u eurozoni poskočile cijene energije, za 6,1 posto, nakon 2,6-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Brži rast cijena zabilježen je i u kategoriji svježe hrane, za 2,5 posto, nakon 1,5-postotnog rasta u travnju. Zamjetno je ubrzao i rast cijena usluga, s travanjskih 1,0 na svibanjskih 1,6 posto, pokazuju procjene Eurostata.

Hrvatska je u travnju šesti mjesec zaredom bila među zemljama Europske unije s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

You may also like

0 comments