Industrijska proizvodnja neočekivano pala za gotovo 2 posto

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku pala 1,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je slabiji podatak nego što se očekivalo i već četvrti pad u posljednjih pet mjeseci.
Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u ožujku pala 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skliznula 1,7 posto.

To je slabiji podatak nego što se očekivalo, s obzirom da su tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivali u prosjeku rast proizvodnje u ožujku za 2,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se od 1,2 do 4 posto.

To je već četvrti pad proizvodnje na godišnjoj razini u posljednjih pet mjeseci. U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači, za 3,3 posto.

„Obujam industrijske proizvodnje se, nakon solidnog rasta u veljači, ponovno vratio k negativnim stopama rasta. Naime, uz mjesečni pad od 4,3 posto, što je najsnažnija stopa pada od siječnja prošle godine, na godišnjoj razini je zabilježen pad industrijske proizvodnje od 1,7 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U ožujku je na godišnjoj razini najviše pala, za 20,6 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja energije skliznula 0,9, a intermedijarnih proizvoda 0,7 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 19,7, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije u odnosu na 1,9-postotni rast u cijeloj prošloj godini.

„Podaci iz prvog tromjesečja podupiru naša očekivanja o blagom usporavanju gospodarske aktivnosti. Strukturno gledano sa strane ponude, pokretače rasta bruto dodane vrijednosti (BDV) vidimo u djelatnostima vezanim uz trgovinu i turizam, čemu će se pridružiti djelatnosti informacija i komunikacija te ostale uslužne djelatnosti, dok će doprinos prerađivačke industrije biti vrlo skroman”, poručuju analitičari RBA.

Dodaju da bi, ipak, inozemna i domaća potražnja trebale u idućim tromjesečjima bilježiti blago ubrzanje rasta.

You may also like

0 comments