Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je u utorak kako rast industrijske proizvodnje od 1,3 posto u prošloj godini te od 1,9 posto u prvih osam mjeseci ove godine jasno govori o ubrzanju trenda rasta industrije te očekuje da, uz rast trgovine na malo, to bude snažan doprinos rastu BDP-a i u trećem kvartalu.
“Prošlogodišnji rast industrije od 1,3 posto, i u osam mjeseci ove godine od 1,9 posto jasno govori o ubrzanju trenda rasta industrije i doista očekujem da uz onaj snažni rast trgovine na malo, kao pokazatelja rasta osobne potrošnje, to bude jedan snažan doprinos i rastu BDP-a u trećem kvartalu”, kazao je Grčić u izjavi novinarima. “Sve je izglednije da bi stopa u trećem kvartalu mogla biti veća od one u drugom kvartalu”, rekao je, no nije želio procjenjivati kolika bi mogla biti. “To ćemo vidjeti kad dobijemo indikatore za sve mjeseca iz trećeg kvartala”, izjavio je.
Grčić je istaknuo kako je to svakako i rezultat poboljšane poslovne klime u Hrvatskoj, što pokazuje i indeks poslovne klime kojeg je objavila EK. Taj je indeks, kako je naveo, u ovom mjesecu stagnirao, ali je važno napomenuti da je trenutno najveći u Europi. Državni zavod za statistiku objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja prema kalendarski prilagođenim podacima porasla 2,8 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, a ukupno je u prvih osam mjeseci porasla za 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Grčić kaže da industrijska proizvodnja od osam mjeseci raste u njih sedam. Spomenuo je pritom rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji za 4,6 posto u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine. “To nas posebno interesira s obzirom na sve ono što smo uložili u restrukturiranje i pokretanje industrijskog sektora”, rekao je. Zanimljiv je, kaže, i podatak o rastu brodogradnje za 95 posto u kolovozu ove u odnosu na lanjski kolovoz. “To je na tragu onoga što smo isticali ove dane, da smo uspjeli restrukturirati taj sektor i da se u ovoj godini vide stvarni, veliki efekti tog procesa”, rekao je Grčić.
Dodaje i kako je u prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja u sektoru brodogradnje porasla za 36 posto, knjige narudžbi se pune. Uljanik primjerice ima više od milijardu eura narudžbi u ovom trenutku, što je odlična vijest, ne samo za rast industrijske proizvodnje nego i za daljni rast izvoza, kaže Grčić. Dodaje i kako je važan rast proizvodnje kapitalnih dobara za 14,7 posto u odnosu na lanjski kolovoz, jer se to izravno vidi kasnije u varijabli investicija. Pojačana proizvodnja kapitalnih dobara znači da će investicije ponovo rasti i u trećem kvartalu. To je dobar pokazatelj, da se investira u Hrvatskoj i da s tog aspekta industrija daje svoj doprinos, istaknuo je Grčić.
Na novinarski upit je li Vlada dobila pismo povjerenika za financije EK o negativnim potencijalnim učincima mjera Vlade za rješavanje problema CHF kredita, Grčić je rekao da je o tome sve rekao ministar financija Boris Lalovac te kako postoji komunikacija s EK oko tog pitanja.
Povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill uputio je pismo hrvatskoj Vladi u vezi sa zakonom o konverziji kredita u švicarskim francima, dva dana prije njegova usvajanja u Saboru. Hrvatskim vlastima poslao je svoje viđenje o tome pitanju kako bi istaknuo da bilo kakvo rješenje problema s kreditima u švicarskim francima mora biti sukladno specifičnim preporukama koje je usvojilo Vijeće te pravilima EU-a o slobodnom kretanju kapitala koja su definirana u Ugovoru o EU-u. U Komisiji kažu da će sada analizirati jesu li se hrvatske mjere u skladu s europskim propisima i načelima i da će o tome obavijestiti Vijeće.
Komentirajući to što je Ministrstvo financija na današnjoj aukciji dobilo znatno manje ponude za trezorske zapise od iskazane potražnje i to po višoj kamatnoj stopi nego proteklih tjedana te ima li to veze s tim da banke čuvaju novac za konverziju CHF kredita u eurske, Grčić je izjavio da ta konverzija svakako ima svoje učinke i na monetarni sektor. Očekuje i da će HNB svojim intervencijama sačuvati stabilnost monetarnog i financijskog sektora. “O tome smo već jako puno razgovarali s HNB-om, i s guvernerom osobno te ne sumnjam da će HNB odraditi svoj posao i apsolutno održati stabilnost i cjelokupnog monetarnog i financijskog sektora, prije svega mislim na bankarski”, rekao je Grčić.
