Analitiar
Rokovi koje su usuglasili struka i znanost oko klimatskih ciljeva i oko tranzicije na obnovljive izvore energije približavaju se.
Hrvatska je tako jučer pustila u testnu fazu novu vjetroelektranu kod Senja s kojom smo postigli gotovo devedeset posto zadanih ciljeva. No, Hrvatska je relativno mala zemlja, a globalno postoje još neki izazovi, način rješavanja kojih ne raduje klimatske aktiviste i zeleno lijeve fundamentaliste.
Dok ovo pišemo traje društvenomrežni napad na Johna Kerryja koji je tijekom jučerašnjeg dana za CNBC izjavio kako ne postoji država koja može sama, bez privatnog sektora, postići takvu razinu klimatski neutralne tehnologije, koja bi bila dugoročno prihvatljiva na način održivog prelaska na obnovljive izvore energije.
Paralelno, sve su jače kritike Joe Bidena koji je, premda je u predizbornoj kampanji dobio podršku zagovornika Green New Deala, fundamentalističkih protivnika industrije ugljikovodika, u prvoj godini mandata, dopustio 35 posto više otvaranja novih bušotina, nego li je to učinio veliki borac protiv obnovljive energije Donald Trump.
Trezveniji analitičari su, poput Johna Kerryja i administracije Joea Bidena, sve uvjereniji kako su za postojeće ciljeve ključne infrastruktura i know how industrije fosilnih goriva.
Tako je Paul Doyle tijekom svjetskog naftnog kongresa poručio kako postoji spremnost nekih zelenih tvrtki u iskorištavanju tehnologija koje su razvijene u potrazi za naftom i plinom. Primjerice, podmorska arhitektura naftnih i plinskih bušotina već pomaže kod off shore vjetroelektrana, a transportni procesi mogli bi pomoći kod uvođenja vodika kao izvora energije.
Za korištenje ovih tehnologija potrebna je digitalna transformacija, jer imamo posla sa stvarnošću, a ne samo s nadama i snovima aktivista, kazao je Doyle. Naime, postoje fizičke stvarnosti koje još uvijek koče potpunu primjenu zelenih tehnologija, te je potrebno stvaranje novih podataka i nove vrijednosti kako bi ubrzanje zelene tranzicije postalo učinkovitijom.
