Individualnost je propala, knjige nastoje zadovoljiti mase

Austrijski knjižar i pisac Wolfgang Bleier u izlaganju “Kula moći od papira” u petak je na 36. zagrebačkim književnim razgovorima (ZKR) istaknuo kako su većina knjiga koje se objavljuju rezultat potražnje na tržištu te da je njihova namjera udovoljiti publici, a da je knjige koje on osobno cijeni teško prodati.

“Kula moći jest hrpa knjiga u knjižari, a izgrađena je od mnogo primjeraka jednoga od najnovijih bestselera”, rekao je Bleier dodavši kako ta kula predstavlja snagu tržišta. Ocijenio je kako komercijalizacija umanjuje složenost života i kulture te ustvrdio kako u slučaju kad promatramo književnost kao oblik života da onda ona umanjuje i književnost.

Po Bleierovim riječima pisac, a poglavito pjesnik, ne razmišlja o svojim čitateljima tijekom pisanja. “Mislim da bi piščevo razmišljanje o čitateljima ubilo sav beskompromisan književni rad”, rekao je i naglasio kako su većina knjiga koje se tiskaju rezultat potražnje na tržištu, a da knjige koje on cijeni slabo prolaze na tržištu.

Smatra kako je možda uzrok tomu što takve knjige otjelovljuju ozbiljan pristup stvarnosti, uključujući snove i ono podsvjesno u poeziji. “Knjige koje cijenim pokušavaju pronaći novi put, rekao je dodavši kako su one rizik ponajprije za pisca, a onda i za čitatelja.

Istaknuo je kako se kvalitetne knjige mogu pročitati više puta te dodao kako one svakim novim čitanjem mogu promijeniti svoju dimenziju značenja. “Živimo općenito u kulturi jeftinoga, ustvrdio je dodavši kako trpeći breme posjedovanja bacanjem čak i knjiga osjećamo olakšanje.

Bleier smatra kako se doista čini da se danas knjige proizvode kao jeftini i sjajni časopisi da bi na kraju postale otpadni papir odmah nakon konzumacije. “Moramo naučiti čitati na način koji je predložila Svetlana Geier kad je govorila o svom čitanju Dostojevskoga, napomenuo je dodavši kako bi se onda učenje čitanja moglo pretvoriti u neočekivanu avanturu.

Makedonska književnica Nataša Avramovska u izlaganju o pripovijedanju u sadašnjem trenutku književne i kulturne komunikacije iscrtala je tri njegove pretpostavke. Prva se, kako je rekla oslanja na Sloterdijkove kontemplativne misli o humanizmu, po kojima humanizirani nisu ništa više od sekte opismenjenih. “Drugu pretpostavku predstavlja najnovije sociološko razumijevanje tržišta i interiorizacija tržišnih načela u književnom odnosno narativnom tekstu”, rekla je dodavši kako je treća pretpostavka mit, odnosno priča koja se pojavljuje kao dominantni žanr globalizacije književnoga tržišta koje osigurava uzajamnu prevodljivost različitih nacionalno relevantnih priča.

Ocijenila je kako se nedvojbeno nalazimo na pragu novoga doba u književnoj produkciji, koje afirmira dijeljeno civilizacijsko iskustvo, kolektivno sudjelovanje i uzajamnu kulturnu prevodljivost.

Pjesnik Germain Droogenbroodt rođen u Belgiji, a živi u Španjolskoj govorio je o novim oblicima komunikacije, koji nisu ni prijetnja, ali ni velika mogućnost za poeziju. Ocijenio je kako pametni telefoni nisu opasnost za poeziju jer po njegovu mišljenju u europskoj poeziji je propala individualnost. Stanje u poeziji je rezultat inercije koja je vladala cijelom Europom zadnjih desetljeća, rekao je dodavši kako se za razliku od kulturnoga procvata (20-ih do 70-ih godina prošlog stoljeća) kad je mnogo pjesnika imalo svoj vlastiti glas i osobni stil, danas se pak ime jednoga pjesnika može lako zamijeniti nekim drugim.

Stanje u prozi, tvrdi Droogenbroodt, nešto drukčije jer internet može biti koristan za romanopiščeva povijesna istraživanja. Ono što se zbog svemoćnih globalnih poduzeća javlja jest opasnost od gubitka kvalitete, rekao je dodavši kako takva poduzeća poput Amazona mogu diktirati književna pravila temeljem ocjena publike.

Smatra kako prodaja knjiga pada u većini zemalja zato što potrošačko društvo nudi obilje potrebnih alata za ispunjavanjem čovjekova slobodnog vremena. Ocijenio je kako poezija neće propasti te dodao kako će kao i u ranijim stoljećima vjerojatno postati marginalnom.Zagrebački književni razgovori nastavljaju rad poslijepodne.

You may also like

0 comments