Ekonomska klima u Hrvatskoj ponovo je osjetno poboljšana u listopadu, poduprta pojačanim optimizmom u uslužnom sektoru, pokazalo je u četvrtak redovno istraživanje Ekonomske komisije, dok je na razini Europske unije ostala nepromijenjena. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj poskočio je u listopadu za pet bodova u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši novu rekordnu vrijednost od 124,6 bodova, pokazuju podaci EK. Prethodni je rekord od 123,7 bodova zabilježen u srpnju.
Među podindeksima isti je bodovni rast kao i ukupni indeks ekonomske klime za Hrvatsku zabilježio pokazatelj koji mjeri raspoloženje u uslužnom sektoru, dosegnuvši 17,7 bodova. Izrazitije je poboljšana i klima u hrvatskoj industriji, iskazana u rastu odgovarajućeg podindeksa za 2,1 bod, na 2,7 bodova. Podindeks za građevinski sektor porastao je za 1,9 bodova, na minus 17,3 boda. Uvećan je podindeks koji mjeri raspoloženje potrošača u Hrvatskoj, za 1,8 bodova, na minus 19,7 bodova. Poboljšano je poboljšano i raspoloženje u maloprodaji, za 1,6 bodova, na 12,9 bodova.
Na razini Europske unije ekonomsku klimu prigušilo je pogoršano raspoloženje u najvećem gospodarstvu izvan eurozone, onom Velike Britanije, čiji je indeks u listopadu pao za 2,4 boda, nakon što je u rujnu kliznuo za 2,8 bodova. Nasuprot tome, poljski je indeks porastao za jedan bod nakon što je u prošlom mjesecu zabilježio izrazitiji pad. Ukupni je ESI za EU ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na rujan, kliznuvši za 0,1 bod, na 107,5 bodova. Među pojedinim je sektorima na razini EU izrazitije poboljšano raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u rastu odgovarajućeg podindeksa za jedan bod u odnosu na prošli mjesec. Poboljšanje je zabilježeno i u maloprodaji, pa je odgovarajući podindeks porastao za 0,5 bodova.Povjerenje potrošača u EU ostalo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prošli mjesec pa je odgovarajući podindeks kliznuo za blagih 0,2 boda, na minus 5,7 bodova. Izrazitije je pogoršanje zabilježeno samo u uslužnom sektoru EU, čiji je podindeks smanjen za 1,9 bodova.
Indeks ekonomske klime (ESI) u eurozoni porastao je pak za blaga 0,3 boda, na 105,9 bodova, signaliziravši stabilizaciju raspoloženja zahvaljujući poboljšanju u maloprodaji i građevinskom sektoru. Tako je podindeks koji mjeri raspoloženje u građevinskom sektoru porastao za 2,5 bodova a izrazitije povećanje, za 2,3 boda, zabilježio je i podindeks maloprodajnog sektora. Znatno je skromnije, za samo 0,3 boda, porastao podindeks za sektor industrije.
Povjerenje u uslužnom sektoru oslabilo je pak u odnosu na rujan, iskazano u padu odgovarajućeg podindeksa za 0,5 bodova. Poljuljano je i raspoloženje potrošača, čiji je podindeks oslabio za 0,6 bodova. Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni pokazalo poboljšanje, poduprto izrazito poboljšanim očekivanjima menadžera o dosadašnjoj proizvodnji i izvoznim narudžbama. Stoga je odgovarajući indeks poslovne klime za eurozonu (BCI) porastao za 0,08 bodova, na 0,44 boda.
