[vc_row][vc_column width=”1/3″]Franck je u petak najavio da će iskoristi sve zakonske mogućnosti i sredstva kako bi zaštitio svoja vjerovnička prava u postupku izvanredne uprave u Agrokoru te potvrdio da je predao podnesak Trgovačkom sudu, dok izvanredna uprava Agrokora smatra da nema pravnih osnova za pravne radnje jer je nacrt nagodbe objavljen kao informacija, a ne podnesak sudu. [/vc_column][vc_column width=”2/3″]
“Točno je da smo danas predali podnesak Trgovačkome sudu u Zagrebu. Kako smo i upozoravali, Franck će koristiti sve zakonske mogućnosti i sredstva kako bi zaštitio svoja vjerovnička prava”, potvrdili su poslijepodne Hini iz Francka.
Izvanredna uprava Agrokora prošli je petak, 25. svibnja na internet stranicama Agrokora objavila nacrt nagodbe, a izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško jučer je izjavio da su završeni pregovori vjerovnika o nagodbi te kako slijede pravne formalnosti kako bi se ona zaključila i provela.
[/vc_column][/vc_row]
Izjavio je i kako izvanredna uprava i savjetnici sada rade na konačnom tekstu prijedloga nagodbe kako bi ga čim prije mogli dati na suglasnost privremenom vjerovničkom vijeću.
Franck je početkom ovog tjedna, reagirajući na nacrt nagodbe objavljen na internet stranicama Agrokora, objavio da ne može podržati objavljeni nacrt nagodbe te će iskoristiti sve zakonske mogućnosti kako bi zaštitio svoja vjerovnička prava.
Pritom su istaknuli da, kao i velika većina vjerovnika, nisu bili uključeni u pripremu i izradu nacrta te nisu imali prilike dati primjedbe na njegov sadržaj, kao i da u objavljenom dokumentu nedostaju još mnogi elementi koji su presudni za utvrđivanje položaja pojedinih vjerovnika te namirenja njihovih tražbina.
Iz Francka su u tom priopćenju od 29. svibnja iznijeli sedam točaka koje objavljeni nacrt nagodbe ne sadrži – iznose utvrđenih tražbina; prijedlog razvrstavanja vjerovnika u skupine za glasovanje; listu solventnih odnosno insolventnih društava; vrijednost imovine koja se prenosi u zrcalna društva; prethodne bilateralne dogovore s pojedinim vjerovnicima (Sberbank, Adris i Agram); plan namirenje tražbina za pojedine skupine vjerovnika odnosno pojedine vjerovnike te krajnji rok za ispunjenje odgodnih uvjeta.
Kako prenose neki mediji, iz Francka i u podnesku Trgovačkom sudu ističu da nagodba sadrži nezakonita i štetna rješenja te da bi usvajanje i potvrda takvog teksta nagodbe prouzročila nesagledive i dugoročne štetne posljedice na veliku većinu vjerovnika, državni proračun te stabilnost financijskog i gospodarskog sustava, a sudu predlaže da naloži izvanrednoj upravi da ispravi sve nedostatke.
Izvanredna uprava: Nacrt nagodbe objavljen kao informacija, a na formalni podnesak sudu
Na upit kako komentiraju najnoviji potez Francka, iz izvanredne uprave Agrokora ističu da su objavili “nacrt nagodbe, koji je u svim svojim dijelovima u skladu sa zakonom, na internetskoj stranici Agrokora u svrhu transparentnosti postupka i pravovremene komunikacije sa svim vjerovnicima”.
“Nacrt nagodbe objavljen je kao informacija, a ne formalan podnesak sudu. Stoga ne postoje pravne osnove za poduzimanje bilo kakvih pravnih radnji po pitanju tog nacrta od strane trećih osoba”, komentar je izvanredne uprave”, kažu u izvanrednoj upravi.
Fabris Peruško jučer je izjavio da su ovaj tjedan članovi privremenog vjerovničkog vijeća i veliki vjerovnici razgovarali međusobno o svim pitanjima koja su još uvijek bila otvorena, a razgovori su završili tako da su postigli dogovor o nagodbi.
“Izvanredna uprava i savjetnici sada rade na konačnom tekstu prijedloga nagodbe kako bismo ga čim prije mogli dati na suglasnost privremenom vjerovničkom vijeću”, rekao je Peruško, dodajući kako postoji podrška vjerovnika koja prelazi zakonski potrebnu dvotrećinsku većinu za izglasavanje nagodbe.
No, priznao je i kako “na putu prema izglasavanju nagodbe stoje tri kompanije: Agram, Alca te Adris”. Agram, naime, osporava jamstva, a Alca i Adris potraživanja vlasnika obveznica.
Peruško je jučer izvijestio kako je Dubravko Grgić u ime Agrama izrazio spremnost pristati na dogovor koji mu nude budući vlasnici Agrokora, a kako se razgovara i s predstavnicima Alce. Iz Adris grupe su, pak, jučer najavili da će ustrajati “pravnoj zasnovanosti cijelog postupka i jednakopravnosti svih vjerovnika”.
Inače, nakon što se definira konačni tekst prijedloga nagodbe on treba dobiti suglasnost privremenog vjerovničkog vijeća, a nakon toga ide na očitovanje Trgovačkom sudu te u konačnici na njega potvrdu treba dati i skupština vjerovnika.
[quote_box name=””]
Ruski Sberbank izvijestio je u srijedu da mu je neto dobit u prvom tromjesečju poskočila više od četvrtine, uz osjetno više prihode od naknada i provizija i manje rezervacije za nenaplative kredite.
Neto dobit ruske državne banke poskočila je u prva tri ovogodišnja mjeseca 27,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje, na 212,1 milijardu rubalja (2,9 milijardi eura).
Ukupni prihodi uvećani su na godišnjoj razini 11,5 posto, na 470,9 milijardi rubalja.
Neto prihodi od kamata porasli su pritom 6,5 posto, na 358,6 milijardi rubalja. Neto kamatna marža iznosila je 5,6 posto i manja je za 0,2 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveći je skok banka zablježila u stavci neto prihoda od naknada i provizija, od 21,4 posto, na 101,5 milijardi rubalja, što su pripisali poslovanju s bankovnim karticama.
Neto rezervacije za nenaplative kredite smanjene su pak na godišnjoj razini 27,2 posto, na 49,1 milijardu rubalja.
Udio nenaplativih kredita u ukupnom kreditnom portfelju pao je u odnosu na početak godine za 0,3 postotna boda, na 4,2 posto.
Ukupni krediti porasli su u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, dosegnuvši 20.100 milijardi rubalja.
U banci posebno ističu 3,5 posto veće kreditne plasmane građanima u odnosu na početak godine, dok su krediti kompanijama stagnirali.
Restrukturirani krediti porasli su na tromjesečnoj razini 5,4 posto, na 1.274 milijarde rubalja, pokazuje bančino izvješće.
Stopa adekvatnosti kapitala prema kriterijima Basel III iznosila je na kraju ožujka 12,2 posto i veća je za jedan postotni bod u odnosu na početak godine.
“U prvom tromjesečju 2018. zabilježili smo zdravi povrat na uloženi kapital od 24,2 posto, ostvaren ponajprije zahvaljujući dinamičnom rastu kredita građanima i snažnom povećanju naknada i provizija koji su generirali pozitivan zamah u smjeru ostvarivanja financijskih ciljeva za cijelu godinu”, kazao je priopćenju zamjenik predsjedatelja izvršnog odbora Aleksander Morozov.
U Sberbanku su za ovu godinu zacrtali rast neto prihoda od naknada i provizija od nekih 14 do 16 posto i stopu povrata na uloženi kapital od 20 posto. Neto kamatna marža trebala bi iznositi oko 5,5 posto a stopa adekvatnosti kapitala premašivati 11,5 posto.
[/quote_box]
