IMA LI HRVATSKA IZBORA GLEDE UVOĐENJA EURA?

 Hrvatska se pridruživanjem Europskoj uniji obvezala uvesti euro, a sve da to i ne želi, visoka euriziranost zemlje onemogućava joj izbor te ostaje samo pitanje hoće li to učiniti u roku do pet godina ili kroz duže razdoblje, smatraju sudionici panel rasprave “Euro: da ili ne?” održane u srijedu.
Rasprava o uvođenju eura održana je u sklopu prvog ekonomskog doručka u organizaciji portala “Ekonomski lab”, a u povodu četvrte obljetnice ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU i nedavnog izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka.

Time su se, po riječima glavnog urednika tog portala Velimira Šonje, stvorili dobri uvjeti da se pokrene kvalitetnija javna rasprava na tu temu za koju postoji velik interes, ali i dalje ima premalo razumijevanja.

Šonje je predstavio mapu troškova i koristi od uvođenja eura, u kojoj se kao glavne prednosti ulaska u Europsku monetarnu uniju (EMU) navodi uklanjanje valutnog rizika, niži rizik promjena kamatnih stopa, pozitivan utjecaj na financijsku i gospodarsku stabilnost te gubitak troška konverzije. Argumente protiv ‘predvodi’ percepcija da prelaskom na euro raste inflacija zbog efekta zaokruživanja cijena, kao i činjenica da se monetarna politika ne vodi prema hrvatskim već prema potrebama ‘moćnijih’ članica monetarne unije.

Među tim argumentima direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović izdvojio je trošak konverzije, rekavši kako prihod koji banke ostvaruju trgujući valutama ili na tečajnim razlikama na razini 2016. godine iznosi oko 1,8 milijardi kuna. To je iznos koji bi banke izgubile uđe li Hrvatsku u EMU, a istodobno se za toliko nekome smanjuje trošak poslovanja. No, ističe Adrović, ulaskom u EMU i hrvatska bi se regulativa na području bankarstva morala prilagoditi pravilima unije, koja nisu kompleksna kao u Hrvatskoj, što bi smanjilo trošak poslovanja bankama, nadoknadilo im dio gubitka prihoda od konverzije te bi se potaknula zdrava konkurentska aktivnost banaka u smislu nižih kamata na kredite ili viših na depozite.

Stručna suradnica u Državnom zavodu za statistiku Jasena Torma ‘pobila’ je, pak, argument opasnosti od inflacije, predstavivši niz studija koje pokazuju da je rast cijena nakon prelaska na euro zapravo samo percepcija građana, koju statistika i ne potvrđuje. Naime, cijene u zemljama koje su uvodile euro zapravo u prosjeku rasle za tek oko 0,3 posto, pokazuju studije. “Ne stoji ni teza o gubitku monetarne suverenosti, jer smo nju odavno izgubili”, ustvrdila je Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, dodavši da je u tom smislu puno bitnija konvergencija. odnosno usklađivanje domaćih s poslovnim procesima u državama po kojima ECB ‘kroji’ monetarnu politiku, čemu uostalom služe i Maastrichtski kriteriji.

U ‘obrani’ argumenata za ulazak Hrvatske u EU, sudionici rasprave slažu se da visoka euriziranost u Hrvatskoj praktički onemogućuje izbor. Kada bi se Hrvatska odlučila ne ući u EMU, kaže Ivanov, nužna bi bila deeurizacija, koja je nemoguća prvenstveno zato jer je javnost apsolutno protiv nje, pa Vlada niti središnja banka tu ništa ne bi mogle poduzeti. Adrović, pak, ističe da o nemogućnosti deeurizacije govore i brojke – država trenutno ima dug u euru od približno 100 milijardi kuna, poduzeća oko 50 milijardi, a građani oko 40 milijardi kuna. Dakle, deeurizacija je nemoguća i treba i formalno potpuno eurizirati zemlju, ustvrdio je.

No, Adrović je pritom upozorio na jedan potencijalni problem za korisnike kunskih kredita, kakvih je među novoodobrenima i 70-tak posto. Prelaskom na euro za te bi se kredite automatski provela konverzija, ali kako je velik dio kunskih kredita trenutno ugovoren s fiksnom kamatom, koja je viša od onih za kredite vezane uz euro, korisnici tih kredita našli bi se u poziciji da za isti proizvod plaćaju višu cijenu od onih koji i danas imaju eurske kredite.

ECB – Stabilna Europa ojačat će poziciju eura

Udio eura u deviznim rezervama zemalja širom svijeta blago je porastao u 2016. godini nakon višegodišnjeg razdoblja pada, objavila je u srijedu Europska središnja banka (ECB), sugerirajući da bi popuštanje političke neizvjesnosti u eurozoni moglo pojačati taj trend. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju udio eura u deviznim rezervama zemalja širom svijeta porastao je za 0,3 postotna boda, na 19,7 posto, pokazuje godišnje izvješće ECB-a. “Čini se da nestabilnost po ocjeni tržišnih sudionika popušta”, kazao je novinarima u Frankfurtu član upravnog odbora ECB-a Benoit Coeure.

“To bi mogao biti dobar znak za ulogu eura kao rezervne valute u budućnosti”, dodao je dužnosnik ECB-a.

Usporedbe radi, udio američkog dolara u deviznim rezervama zemalja širom svijeta iznosi 64 posto i smanjen je za šest postotnih bodova u odnosu na 2007. godinu. Udio kineskog juana iznosi 1,1 posto. Ovogodišnja anketa među menadžerima koji upravljaju deviznim rezervama pokazala je da se svaki treći pribojava političke nestabilnosti u Europi, upozoravaju u ECB-u.

Coeure pak napominje da bi neuspjeh stranaka nesklonih Europskoj uniji i euru na ovogodišnjim izborima u Francuskoj i Nizozemskoj mogao otkloniti te bojazni. “Ako je suditi po onome što čujemo od ulagača, politička je neizvjesnost u eurozoni po njihovoj ocjeni smanjena”, navodi dužnosnik ECB-a, što po njemu upućuje na zaključak da “bismo mogli svjedočiti oporavku uloge eura” u budućnosti.

Prema nizu pokazatelja euro je zadržao poziciju druge valute u svijetu po učestalosti upotrebe, s udjelom u međunarodnim plaćanjima roba i usluga od 31,3 posto, što je za dva postotna boda više nego u 2007. godini.

Nekih 42 posto međunarodnih plaćanja obavlja se u dolarima a 1,7 posto u kineskim juanima. Prema većini drugih pokazatelja euro se manje koristi, posebno na međunarodnim tržištima duga gdje je udio nedospjelog i novoizdanog duga denominiranog u eurima smanjen. Na kraju prošle godine njegov je udio u novom dugu denominiranom u inozemnoj valuti pao za 4,4 postotna boda, na 20,4 posto. U ECB-u ističu da ne ciljaju na veću međunarodnu upotrebu eura, podsjećajući da je njihov mandat sveden isključivo na očuvanje stabilnosti cijena. Coeure ipak priznaje da “je jedinstvena valuta instrument koji Europi jamči (važnu) ulogu na globalnoj pozornici… i sasvim je normalno da ga europski lideri tako vide”.

Hrvatska izdala nove obveznice

Ministarstvo financija realiziralo je na domaćem tržištu kapitala izdanje obveznice s dospijećem 2032. godine u ukupnom nominalnom iznosu od 3 milijarde kuna, indeksirane na kretanje tečaja kune prema euru, priopćeno je u srijedu iz tog ministarstva.

Knjige upisa otvorene su bile u 9,00 a zatvorene u 12,30 sati. Izdanje obveznice konačno je realizirano uz kamatnu stopu od 3,25 posto te prinos od 3,30 posto. “Značajan interes investitora omogućio je Hrvatskoj izdanje obveznica pod iznimno povoljnim uvjetima financiranja s obzirom na sve ključne parametre ocjene uspješnosti izdanja, a posebice imajući u vidu kako je izdanje realizirano u domaćoj valuti, indeksirano na kretanje tečaja kune prema euru, na rok od 15 godina. Također, postignuti uvjeti izdanja i snažna potražnja dodatno naglašavaju snagu domaćeg tržišta i atraktivnost domaćeg izdanja obveznica RH za investitore”, kaže se u priopćenju Ministarstva financija.

Dodaje se da je to izdanje državnih obveznica s trenutno najdužom ročnošću te izdanje koje je po prvi put realizirano uz indeksaciju glavnice obveznica na kretanje tečaja kune prema euru.

Datum izdanja, odnosno uvrštenja obveznica u usluge depozitorija, poravnanja i namire Središnjeg klirinškog depozitarnog društva je 7. srpnja 2017. godine.

Sredstva prikupljena ovim izdanjem bit će upotrijebljena za financiranje općih potreba državnog proračuna. Izdanje su aranžirale Erste&Steiermaerkische bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka u ulozi zajedničkih agenata, pokrovitelja izdanja i agenata uvrštenja, dok su Hrvatska Poštanska Banka i Splitska banka sudjelovale kao su-aranžeri, , zaključuje se u priopćenju.

Hrvatska se prethodni put zadužila sredinom ožujka ove godine, i to na inozemnom tržištu, dogovorivši prodaju 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem 2027. godine, uz prinos od 3,19 posto i kuponom od 3,0 posto.

Na domaćem tržištu, pak, posljednji put Ministarstvo financija izdalo je dvije kunske obveznice u veljači, u ukupnom izdanju od 8,5 milijardi kuna, i to petogodišnju kunsku obveznicu s prinosom od 2,25, a jedanaestogodišnju od 2,87 posto.

You may also like