Iako je saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u utorak većinom glasova podržao izvješće Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje za 2015. godinu, vladajući su zamjerali Vijeću da nije odgovorilo na elementarna pitanja o stanju u obrazovnom sustavu, a Ladislav Ilčić iz Hrasta čak je priznao da nije ni znao za postojanje tog Vijeća.
“Priznajem da nisam ni znao za Vaše tijelo, pa sam išao gledati kamo vi pripadate”, poručio je Ilčić predsjednici Nacionalnog vijeća Jasni Krstović, kojoj je zamjernio da nije predstavila pregled ukupnih procesa u odgoju i obrazovanju.
S njim se složio i Miroslav Tuđman (HDZ), koji smatra da u izvješću nema ‘merituma stvari’, kao niti konkretnih odredbi koje treba mijenjati, te ciljeva koji su ostvareni ili ih pak tek treba ostvariti. “Nema odgovora na elementarna pitanja. U izvješću je dat odgovor na ‘što’ i ‘zašto’, a ne ‘kako’ i ‘gdje'”, istaknuo je Tuđman.
Manjinskog zastupnika Veljka Kajtazija brine to što u izvješću nema riječi o nacionalnim manjinama te “puno toga nije obrazloženo, pa nisam puno toga niti shvatio”. “Gledate krivim naočalama i iz krive perspektive. Ovo tijelo kvalitetno prati predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, a nije mu zadaća da operativno provodi zakone u sustavu”, poručio je vladajućima Mirando Mrsić (SDP).
Predsjednica Vijeća Jasna Krstović pravdala se kako je prvo od tri dosad podnesena izvješća bilo napravljeno ekstenzivno, po mjeri današnjih zahtjeva, ali da joj je tada zamjereno zbog duljine.
Miru Totgergelija (HDZ) zanimalo je kakvo je sada stanje u sustavu obrazovanja. “Ne mogu to sada odgovoriti. Nismo se bavili kontinuirano metodološki utemeljenim procesom praćenja sustava”, odgovorila mu je Krstović. Napomenula je kako je Vijeće radilo kao savjetodavno tijelo s ciljem da bude korektiv i “kritički prijatelj” obrazovnoj politici, te su u tom smislu i davane preporuke. “Primamo solidnu novčanu naknadu koja je nesrazmjerna u odnosu na ono što bismo mogli i ono što nam zakonska regulativa dopušta”, ustvrdila je i prigovorila da Vijeće ima vrlo uske ovlasti. Očekuje da će se, ako kurikularna reforma uđe u praksu, promijeniti zakonska regulativa u smjeru konkretnijih ovlasti za Vijeće, kao što su primjerice licenciranje učitelja i slično.
Odbor je na sjednici jednoglasno podržao pokretanje postupka da se 2016. godina proglasi spomen godinom Nikole Šubića Zrinskog. Nekoliko članova Odbora zauzelo se za snažniju popularizaciju te hrvatske povijesne ličnosti, a Ilčić se založio da zagrebački Zrinjevac dobije više “nacionalnog štiha”. “Mađari Šubića Zrinskog slave deset puta više od nas”, poručio je Ilčić, na što mu je Tuđman kazao kako je to zato što ga oni smatraju svojim.
