IK prelila čašu? Referendum za promjenu izbornog sustava

Još je deset dana ostalo do početka prikupljanja potpisa za referendum o izmjeni izbornog sustava.
Što Inicijativa Narod odlučuje njime želi mijenjati? Hoće li se omogućiti dopisno i elektroničko glasovanje? Treba li smanjiti izborni prag i hoće li se ograničiti broj zastupnika nacionalnih manjina – teme su jučerašnje emisije Otvoreno voditelja i urednika Mislava Togonala.

Zvonimir Troskot iz Građanske inicijativa Narod predstavio je ukratko referendumska pitanja. Bit će 2 refrendumska pitanja kroz 6 stavaka. Prvih pet stavaka govore o općim odredbama izbornog zakona npr. tko će nas zastupati u Saboru, koji je optimalan izborni prag, broj zastupnika…

Drugo pitanje će se fokusirati na nacionalne manjine i njihov odnos u odlučivanju o strateškim pitanjima kao što je proračun RH i formacija Vlade RH. Prvenstveno nas zanima racionalizacija troškova saborskih zastupnika. Iznio je podatak da svaki zastupnik državu košrta mjesečno 10 tisuća eura – 15 tisuća kuna plaća, 32 tisuće koje pripadaju stranci na račun jednog mandata, troškovi dnevnica, putovanja… S prvim pitanjem – racionalizacijom troškova uštedjeli bismo 30-50 milijuna kuna godišnje, istaknuo je Troskot.

Jedno od pitanja je i preferencijsko glasovanje. Izborni i politički apsurd je da su zastupnici Gordan Jandroković i Dragovan ušli u Sabor s jako malo glasova – sa 8088 i 125. Tu je i pitanje dopisnog i elektroničkog glasovanje. To bi bio veliki benefit za građane koji žive izvan Hrvatske, rekao je Troskot. Dodao je i da će se građane pitati o smanjenju izbornog praga s 5% na 4% te smanjenje izbornih jedinica.

Zadnje pitanje se odnosi na to trebaju li manjine sudjelovati u odlučivanju u proračunu i sastavu Vlade RH. Troskot je naglasio da opstanak vlade ne bi trebao ovisiti o nacionalnim manjinama. Podsjetio je na izjavu bivšeg predsjednika Ive Josipovića koji je rekao kako se neki predstavnici nacionalnih manjina bave etnobiznisom kao i na nedavnu izjavu Bauka kako opstanak vlade ne bi trebao ovisiti o nacionalnim manjinama. Rekao je kako se ne radi o nikakvoj mržnji. Radi se o principu pravednosti. S obzirom da predlažemo ukupno smanjenje svih zastupnika zbog racionalizacije troškova ne vidimo zašto ne bi se smanjio broj zastupnika nacionalnih manjina.

Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora rekao je kako je više puta u Saboru predložio da se poveća broj zastupnika dijaspore te zamjera predlagačima ove inicijative da o tome nemaju stav. Rekao je kako i zastupnici dijaspore imaju manji broj preferencijalnih glasova s kojima ulaze u Sabor. Optužio je inicijativu da je njihova oštrica usmjerena ka pravima nacionalnih manjina kao što je to prije bilo prema ženama kod Istanbulske konvencije.

U njihovom su fokusu uvijek oni koji su različiti i zato je diskriminatoran, istaknuo je Radin. Priznao je da su u više mandata bili jezičac na vagi ali da su se uvijek ponašali odgovorno. Riječ etnobiznis došla je iz osobnog sukoba bivšeg predsjednika i jednog zastupnika, a priča o etnobiznisu je izmišljena priča onih koji žele diskriminirati nacionalne manjine, ustvrdio je Radin.

Mato Palić, stručnjak za ustavno pravo, rekao je kako su i jedno i drugo referendumsko pitanje u skladu sa Ustavom. Podsjetio je kako je ustavnim izmjenama 2011. građanima RH u inozemstvu otežano glasovanje (samo u diplomatskim i konzularnim predstavništvima) te je stoga broj važećih glasova za 3 zastupnika bio 21 000. Na istim izborima, isti broj važećih glasova je bio za 8 zastupnika nacionalnih manjina, rekao je Palić te upitao tko je tu diskriminiran. Što se tiče mandata zastupnika nacionalnih manjina, slažem se gospodinom Trskotom da ako se smanjuje ukupan broj zastupnika u Saboru onda se mora smanjiti i broj zastupnika nacionalnih manjina, dodao je Palić.

Upitao je Radina da objasni kakve veze ima predstavljanje nacionalnih manjina u parlamentu s činjenicom tko će biti ministar obrane, koliko će se novca odvojiti npr. za Nacionalnu knjižnicu i što je smisao predstavljanja nacionalnih manjina i ovih pitanja.

Kuščević je rekao kako nije za izmjene izbornog zakona i kako ne vjeruje da će HDZ zauzeti opći stav. Ako inicijativa uspije prikupiti 10 posto glasova Hrvatski sabor odlučit će kako dalje u skladu sa zakonom. Za dopisno glasovanje rekao je kako bi bio iskorak u koji bi Hrvatska trebala polako krenuti. Razgovarali smo sa teleoperaterima. Za elektronsko glasovanje bi trebalo osigurati infrastrukturu od 5 GB – spremni će biti tek za oko dvije godine, rekao je mnistar. Što se tiče glasovanja dijaspore, kaže da bi trebalo promijeniti Ustav.

Nedostaje još jedno pitanje urednika – tko je naručitelj referenduma. Naime znamo tko je izvršitelj radova, ali ne i naručitelj, Baukove su riječi. Nije želio odgovoriti na pitanje što on misli tko je naručitelj referenduma. Što se tiče dopisnog glasovanja, rekao je kako na YouTubeu postoji snimka njegova izlaganja u Saboru u kojem kaže da bi to bilo moguće u nekim slučajevima, donosi HRT.

You may also like

0 comments