IJF se založio samo za kratkoročno rezanje rashoda proračuna

Osvrt
Prihvaćanje zdravstvenih i ekonomskih troškova epidemiološke krize; pomoć građanima u svladavanju iznenadnog financijskog šoka; pomoć poduzetnicima i obrtnicima da održe proizvodne kapacitete te poticanje domaće potražnje – mjere su koje predlaže Institut za javne financije (IJF) za borbu protiv krize uzrokovane koronavirusom.

U osvrtu “Vlada u raljama pandemije: kako osigurati zdravlje i stanovništva i gospodarstva i javnih financija?”, autorica Mihaela Bronić navodi te preporuke Tax Policy Centra kao prihvatljive i pogodne za Hrvatsku.

Tax Policy Center zajedno vode Urban Institute i Brookings Institution. “Povučen je niz dobrih poteza, ali Vladu čeka još puno posla u smislu detaljnog objašnjenja postojećih i brzog uvođenja novih mjera kako bi poduzetnicima i građanima dala vrlo jasan signal da država stoji iza njih”, poručuje Bronić detaljnije obrazlažući četiri mjere koije bi vlade trebale poduzeti za rješavanje krize.

Prvi je korak prihvaćanje rastućih zdravstvenih i ekonomskih troškova epidemiološke krize. Troškovi javnog zdravstvenog sektora rastu jer je potrebno više respiratora, maski i zaštitne opreme, dodatan bolnički smještaj, testiranja, itd., ističe Bronić, napominjući i kako je velika većina djelatnosti u potpunosti ili uglavnom prestala s radom, vidljiv je pad broja i iznosa fiskaliziranih računa već u tjednu od 16. do 22. ožujka, itd.

Sve su to, naglašava, samo posljedice novonastale situacije koju svi trebaju prihvatiti i koja će utjecati na smanjenje gospodarske aktivnosti, pad javnih prihoda, rast javnih rashoda, pad BDP-a te povećanje deficita i javnog duga.

Vlada stoga, poručuju iz IJF-a, mora žurno pomoći građanima da prebrode iznenadni financijski šok, jer dio njih već je ostao ili će uskoro ostati bez posla, a velikom dijelu građana sigurno će se smanjiti prihodi.

IJF preporuča proširenje programa socijalne skrbi kako bi se što bolje pomoglo građanima s niskim dohocima te u što kraćem roku pojednostavnjivanje i detaljno pojašnjenje postupaka kojima se ostvaruje svaka pojedina mjera koju je Vlada već donijela, kako bi ih građani što lakše i brže ostvarili.

Što se tiče poduzetnika, IJF smatra da Vlada treba u što kraćem roku i što je moguće više pomoći u održavanju proizvodnih kapaciteta.

Vlada i HNB bi trebali osigurati dovoljno financijskih sredstava poduzećima i obrtima koji zbog krize imaju problema s likvidnošću, ističu iz IJF-a.

Kao i kod mjera za građane, IJF preporuča pojašnjenje postojećih te uvođenje dodatnih brzih i jednostavnih mjera.

Primjerice, treba napraviti analizu mogućnosti potpunog ili djelomičnog oprosta dijela javnih davanja što bi moglo pružiti više sigurnosti i optimizma poduzetnicima, te pomoći većem broju krizom pogođenih zdravih poduzetnika da što brže, bez velikog birokratiziranja riješe probleme s likvidnošću, kaže se u IJF-ovu osvrtu.

Valjalo bi, dodaje se, preispitati i odluku o potpunom zatvaranju gotovo svih trgovina i čim bude moguće otvarati one koje su vitalne za funkcioniranje stanovništva: bijelom tehnikom, građevinskim materijalom i sl.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poručila je u nedjelju da Vlada hitno mora donijeti nove mjere za spas hrvatskog gospodarstva po principu “nula prihoda, nula rashoda“, pri čemu su iz HUP-a u 13 točaka pobrojali prioritetne mjere koje predlažu Vladi.

“Nastavno na sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) koja je održana u petak, HUP još jednom ističe nužnost da Vlada hitno donese nove mjere za spas hrvatskog gospodarstva po principu ‘nula prihoda, nula rashoda’. Više puta smo jasno i nedvosmisleno prema izvršnoj vlasti i prema javnosti poručili što u ime poduzetnika i poslodavaca zahtijevamo – otpise svih davanja, doprinosa, parafiskalnih nameta, raznih suvišnih članarina, a ne odgode davanja. I to tražimo hitno!”, poručuje u priopćenju glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Kaže da se o odgodama može razgovarati za razdoblje “nakon korone”, a ne sada kada veliki broj hrvatskih poduzeća ne zna hoće li uopće postojati idući mjesec.

HUP, ističe Majetić, od svih dionika socijalnog dijaloga očekuje visoku razinu odgovornosti, sagledavanje činjenica i argumentiranu raspravu. “A ne jeftini populizam kakav se sada pojavljuje u medijima, i to iznošenjem iskrivljenih osobnih dojmova, poput insinuacija da HUP traži smanjenje plaća zdravstvenim djelatnicima i drugih neistina, sa sjednice instituta kojima nam svima treba omogućiti bolja rješenja za neizvjesnu budućnost”, kaže Majetić.

HUP u priopćenju u 13 točaka podsjeća na prioritetne mjere koje predlaže, uz poruku da je potrebna hitna realizacija i odlučnost. “Gubimo vrijeme, izgubit ćemo gospodarstvo. Ako izgubimo gospodarstvo, izgubit ćemo državu!”, upozorava Majetić.

HUP podsjeća da je Vladi početkom ožujka predložio mjeru za očuvanje radnih mjesta kojom bi se isplaćivala potpora za skraćivanje radnog vremena kao razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radnik ne radi.

Zatim, iz HUP-a smatraju da za vrijeme poslovne neaktivnosti poslodavci ne mogu plaćati doprinose i poreze s odgodom te država mora otpisati sva davanja.

Također, nužnim smatraju i obustavu plaćanja svih obveznih članarina i naknada za vrijeme trajanja poslovne neaktivnosti i suzbijanja koronavirusa.

Tu je i otpis plaćanja prema jedinicama lokalne samouprave, kao što su doprinosi, naknade i parafiskalni nameti, poput spomeničke rente, komunalne i vodne naknade, naknade za korištenje ljetne terase i sl.

Nužnim ocjenjuju i ukidanje, a ne odgodu, svih ostalih poreza i naknada za koncesije za vrijeme trajanja krize.

Predlažu i smanjenje stope poreza na dobit, odgodu plaćanja predujma poreza na dobit, ukidanje obveze obračuna plaće/propisane godišnje osnovice za direktore.

Među mjerama koje predlaže udruga poslodavaca je i uvođenje obveze plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, i to počevši s razdobljem od 1. ožujka ove godine za isporuke koje su uslijedile nakon tog dana.

Zatim, obustava ovrha za porezna davanja za vrijeme izvanrednog stanja, odnosno povlačenje ovrha za prisilnu naplatu poreza koje su aktivirane nakon 1. ožujka, reprogramiranje i refinanciranje kredita, kao i osiguravanje međunarodnog protoka roba.

Popis mjera HUP zaključuje traženjem proglašenja više sile te odgodom rokova predavanja izvještaja, obrazaca i završnih računa uslijed poteškoća uzrokovanih pandemijom.

Važnim u IJF-u smatraju i da, čim prestane zdravstvena ugroza, Vlada potakne domaću potražnju te stoga, kako se navodi, treba napraviti ozbiljnu analizu mogućnosti i smisla dugoročnog smanjivanja plaća u javnom sektoru.

Podsjeća se da je domaća osobna potrošnja godinama najvažniji generator rasta BDP-a, a prema podacima DZS-a udio osobne potrošnje u BDP-u je 2019. iznosio 57 posto. Kako velik dio zaposlenika radi u javnom sektoru, smanjenje njihovih plaća značilo bi i smanjenje njihove kupovne moći, te smanjenje njihove osobne potrošnje, upozorava IJF.

Međutim, ocjenjuje kako ima smisla analizirati mogućnosti progresivnog kratkoročnog smanjivanja plaća u javnom sektoru, vodeći računa da se ne smanje najniže plaće, ali niti plaće onima koji su “na prvoj liniji borbe” – zdravstvenim djelatnicima, policiji, vojsci, vatrogascima.

S obzirom na aktualne okolnosti, Vlada će ubrzano morati ići u rebalans proračuna i vidjeti kako u uvjetima pada poreznih prihoda financirati sve novonastale rashode. Budući da će morati voditi računa o visini javnog duga (koji je prema Eurostatu u trećem kvartalu 2019. iznosio oko 75 posto BDP-a) i izbjegavati skok kamatnih stopa, Vlada će u sljedećim mjesecima imati dvije mogućnosti za rješavanje ove krize i deficita koji se očekuje u proračunu opće države, smatraju u IJF-u.

Prva je financiranje deficita zaduživanjem i korištenjem raspoložive pomoći iz EU-a, odnosno što povoljnije pribavljanje financijskih sredstava od EU-a, međunarodnih financijskih institucija, a druga je rezanje rashoda javnog sektora, s fokusom na materijalne i rashode za zaposlene, dok kapitalne investicije ne bi trebalo dirati.

Čim bude moguće, potrebno je provesti sve ili barem neke od ključnih strukturnih reformi koje bi doprinijele značajnijem smanjenju rashodne strane proračunam vezane uz zdravstveni i mirovinski sustav, teritorijalnu reorganizaciju, javnu upravu i javnu nabavu, zaključuje se u osvrtu IJF-a.

You may also like

0 comments