IJF: Proračun nam je manje otvoren nego proračun Bangladeša

Indeks otvorenosti proračuna za 2015. godinu za Hrvatsku iznosi 53 boda, što je osam bodova lošiji rezultat nego u prethodnom istraživanju i ukazuje kako je nužno poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka o državnom proračunu, objavio je Institut za javne financije (IJF) prenoseći u četvrtak objavljeno izvješće neprofitne organizacije International Budget Partnership (IBP).

U osvrtu “Otvorenost državnog proračuna – pogoršanje kvalitete i opsežnosti informacija o državnim prihodima i rashodima” Mihaela Bronić i Ivica Urban s IJF-a navode kako je indeks otvorenosti proračuna 2015. rezultat petog kruga IBP-ovog istraživanja (od 2006. se provodi svake dvije godine).

Indeks za 2015. izračunat je za 102 države na temelju podataka iz 2012. i 2014. godine, a računa se na temelju 109 pitanja iz upitnika kojim se istražuje objavljuje li državna vlast osam ključnih proračunskih dokumenata i koliko su opsežne informacije objavljene u tim dokumentima. Indeks može iznositi od nula do sto bodova, a ove su godine najbolji rezultat postigli Novi Zeland (88 bodova), Švedska (87 bodova), Južna Afrika (86 bodova), Norveška (84 boda) i Sjedinjene Američke Države (81 bod), dok su najlošiji Katar i Saudijska Arabija (s nula bodova).

Prosječna vrijednost indeksa za 2015. iznosila je 45, što znači da je građanima analiziranih država u prosjeku dostupno samo 45 posto traženih informacija o državnim prihodima i rashodima u ključnim proračunskim dokumentima.

Za Hrvatsku indeks iznosi 53 boda i za osam je bodova manji od rezultata u prethodnom ciklusu istraživanja, 2012. godine. Time se Hrvatska svrstala nešto iznad prosjeka svih promatranih država te spada u skupinu država koje pružaju “ograničene informacije o državnom proračunu”. To znači, kažu Bronić i Urban, da građanima nije dostupno dovoljno informacija koje bi im omogućile da kvalitetno nadziru trošenje novca iz državnog proračuna i da Vladu mogu držati odgovornom za politike koje provodi.

Pojašnjavaju i kako je do pogoršanja u odnosu na prethodno istraživanje najvećim dijelom došlo jer u prijedlogu državnog proračuna za 2014. nisu prikazane informacije o ostvarenim prihodima i rashodima za godine koje prethode proračunskoj godini. “Dakle, u prijedlogu proračuna građanima više nisu dostupne informacije na temelju kojih se mogu uspoređivati prihodi, rashodi i ostale stavke u proračunskoj godini s iznosima ostvarenim u prethodnim godinama, što značajno otežava analizu prijedloga državnog proračuna”, kažu s IJF-a.

Pritom ističu kako je otvorenost proračuna nužna, ali nije dovoljna za dobro upravljanje javnim financijama te je nužno i uključivanje građana u proračunski proces kao i snažna uloga institucija koje nadziru proračun. Stoga se istraživanjem ocjenjuje i koliko izvršna vlast, odnosno Ministarstvo financija, zakonodavna vlast (Sabor) i Državni ured za reviziju, pružaju građanima mogućnosti da se uključe u proračunski proces. Ti rezultati pokazuju da građanima najviše mogućnosti za uključivanje, pomoću svojih saborskih odbora, nudi Sabor (74/100), a znatno manje Državni ured za reviziju (25/100) i izvršna vlast (19/100).

Državni ured za reviziju, kaže se u osvrtu, između ostaloga nije uspostavio formalne mehanizme koji bi omogućili građanima da ukažu na programe ili institucije za koje bi bilo dobro provesti reviziju, a izvršna vlast nije uspostavila efikasne i kredibilne formalne mehanizme kojima bi utvrdila što građani misle o prijedlogu ili izvršenju državnog proračuna.

Mjeri se i u kojoj mjeri Sabor i Državni ured za reviziju provode adekvatan nadzor državnog proračuna i u ovom je istraživanju ocijenjeno da Državni ured za reviziju obavlja adekvatan nadzor (92/100), dok je nadzor Sabora slab (27/100) te je stoga, smatraju Bronić i Urban, nužno osnovati specijalizirani ured za analiziranje proračuna u Saboru, kao podršku saborskim zastupnicima. “Otvoren državni proračun daje mogućnost građanima i stručnjacima analizirati ga i argumentirano se uključiti u proračunski proces te tako pomoći Vladi da ostvari zacrtane ciljeve u skladu sa željama građana. To će rezultirati boljim donošenjem političkih i ekonomskih odluka, smanjenjem korupcije te učinkovitijim pružanjem javnih dobara i usluga. Istraživanje otvorenosti proračuna koje provodi IBP je pokazalo da su potrebna daljnja poboljšanja kako bi građani i stručnjaci mogli doći do adekvatne količine razumljivih i pravovremenih podataka o državnom proračunu i uključiti se u donošenje odluka o javnim prihodima i rashodima”, ističu Bronić i Urban.

Zaključno ističu kako je u interesu Vlade i Ministarstva financija da provedu barem tri ključne preporuke – u prijedlog proračuna uvrste ažurirane informacije o prihodima i rashodima za minimalno dvije godine koje prethode proračunskoj godini koja se planira, objave kvalitetno polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna te osnuju specijalizirani ured za analiziranje proračuna u Saboru.

You may also like