Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.
Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Jean Claude Antonetti. Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrdilo je u četvrtak u presudi da je dio govora vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, za koje je tužiteljstvo tvrdilo da su huškački, predstavljalo poziv na progon ali ga je oslobodilo krivnje jer nije dokazana uzročno-posljedična veza tih govora s konkretnim zločinima.
“Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek”, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti nakon što je pročitao da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet točaka optužnice koja ga je teretila za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata cilj kojeg je bio stvaranje etnički čistog prostora ‘velike Srbije’. Vijeće je zaključilo da je Šešelj zaista održao govore na put za Vukovar i u samom Vukovaru u kojima je pozvao na obračun “s ustašama” međutim većina sudaca nije mogla “odbaciti razumnu mogućnost da su održani u kontekstu sukoba” i da je cilj bio podizanje morala a ne da se šešeljeve dobrovoljce pozove da nemaju milosti ni prema kome.
Većina članova vijeća nije mogla zaključiti van razumne sumnje da je pozivom Srbima da očiste Bosnu “od balija” u Zvorniku pozivao na etničko čišćenje nesrba iz BiH, kazao je Antonetti. Većina sudaca smatra da dokazi koje je predočilo tužiteljstvo nisu dovoljni da se isključi mogućnost da je sudjelovao u ratnom naporu da se ohrabruje snage. Po sucima riječi koje je Šešelj izgovorio u vojvođanskim Hrtkovcima predstavljaju jasan poziv na protjerivanje Hrvata međutim većina sudaca ocijenila je da tužiteljstvo nije dokazalo da su one i dovele do prisilnog odlaska Hrvata ili do kampanje njihova progona.
Većina sudaca zaključila je i da su dva Šešeljeva govora u skupštini Srbije predstavljala jasne pozive na protjerivanje i prisilno premještanje Hrvata. Iako većina misli da ti govori predstavljaju poziv na protjerivanje, Antonetti je kazao kako većina smatra da su oni bili izraz protivljenja aktualnoj srbijanskoj politici i predstavljala su “alternativni politički program koji nikad nije proveden”. Većina stoga nije mogla zaključiti da je postojalo poticanje na zločine, istaknuo je sudac. “Tužiteljstvo nije dokazalo da je postojala uzročno-posljedična veza između govora i zločina te oni nisu actus reus poticanja”, kazao je Antonetti.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio cilj etnički progon nesrba iz dijelova Hrvaske i BiH radi stvaranja velike Srbije.
“Cilj dogovora bio je obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjene zločina, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti. “Tužitelj nije doakzao postojanje udruženog zločinačkog pothvata”, kazao je Antonetti. Nakon toga vijeće je zaključilo da Vojislav Šešelj nije odgovoran za fizičko počinjenje progona i deportacija. Vijeće je zaključilo da proglašenje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i Bih nije rezultat zločinačke namjere, a nije utvrdilo niti da je slanje radikalnih dobrovoljaca imalo zločinački karakter.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je prethodno većinom glasova da je projekt stvaranja tzv. velike Srbije politički, a ne zločinački cilj. Raspravno vijeće je većinom glasova utvrdilo neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja tzv. velike Srbije “Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja velike Srbije”, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda je prije toga, također većinom glasova, da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.
