Zagreb – Hrvatska je po troškovima rada po satu u 2014. bila osjetno ispod prosjeka Europske unije, pri čemu su oni smanjeni u odnosu na godinu ranije, suprotno trendu u Uniji, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda. Hrvatska se u veljači svrstala među zemlje Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti a zauzela je i vodeće mjesto po njezinom skoku u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda.
Prošle su godine troškovi rada u Hrvatskoj iznosili 9,4 eura po satu, u odnosu na 9,6 eura koliko su iznosili u godini ranije, pokazuju procjene Eurostata. Hrvatska je tako po troškovima rada izjednačena sa Češkom ali spada u skupinu zemalja u kojima su oni osjetno ispod prosjeka Europske unije, od 24,6 eura po satu. U 2013. ti su troškovi u EU iznosili 24,2 eura po satu.. Najniže je troškove rada u 2014. bilježila Bugarska, od 3,8 eura po satu, a slijedi Rumunjska sa 4,6 eura, te Litva i Latvija, sa 6,5 odnosno 6,6 eura.
Najviše je troškove rada po satu u 2014. po podacima dostupnima Eurostatu bilježila Danska, od 40,3 eura. Slijede Belgija s 39,1 eurom, Švedska s 37,4 eura i Luksemburg s 35,9 eura. U eurozoni su prosječni troškovi rada po satu u 2014. iznosili 29,2 eura, u odnosu na 28,9 eura koliko su iznosili u 2013., izračunali su u Eurostatu. Među pojedinim sektorima najviši su troškovi rada po satu u prošloj godini zabilježeni u industriji, od 25,5 eura u EU, te 32 eura u eurozoni. Uslužni sektor u EU isplaćivao je 24,3 eura po satu a onaj u eurozoni 28,2 eura po satu. Radnici u građevinarstvu dobivali su u prosjeku 22 eura u EU, te 25,8 eura u eurozoni.
Udio doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu u EU u prošloj je godini iznosio 24,4 posto a u eurozoni 26,1 posto. Najviši je bio njihov udio u Švedskoj, gdje je iznosio 31,6 posto, a najmanji na Malti, 6,9 posto.
U Hrvatskoj je udio doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu u 2014. iznosio 14,9 posto, čime se nalazi u skupini sa Slovenijom (15,7 posto), Luksemburgom (13,6 posto) i Irskom (13,5 posto), pokazuje izvješće Eurostata.
U veljači je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO) u Hrvatskoj iznosila 18,5 posto, što znači da je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata. U odnosu na prošlogodišnju veljaču zabilježila je najveći skok među zemljama Unije, za 1,2 postotnog boda.
Bez posla je u veljači prema Eurostatu raspoloživim podacima bilo 353 tisuće hrvatskih građana, tisuću više nego u prethodnom mjesecu, te 31 tisuću više nego u istom mjesecu lani. Hrvatska se tako našla u skupini zemalja s najvišim stopama nezaposlenosti, koju predvodi Grčka, s 26 posto u prosincu 2014. a slijedi Španjolska s 23,2 posto. Najniže stope nezaposlenosti ponovo su u veljači bilježile Austrija i Njemačka, od 5,3 odnosno 4,8 posto. Na razini Europske unije stopa nezaposlenosti kliznula je u veljači na 9,8 posto, s 9,9 posto koliko je iznosila u siječnju. U prošlogodišnjoj veljači iznosila je 10,5 posto. Blago je kliznula i u eurozoni, na 11,3 posto, sa siječanjskih 11,4 posto. U veljači 2014. iznosila je 11,8 posto.
Bez posla je u EU28 u veljači bilo 23,887 milijuna građana, od čega njih 18,204 milijuna u eurozoni. Time je broj nezaposlenih u EU smanjen za 91 tisuću u odnosu na prethodni mjesec odnosno za 49.000 u eurozoni. Na godišnjoj je razini broj nezaposlenih u 28 zemalja EU-a smanjen za 1,547 milijuna, a u eurozoni za 643 tisuće. U dobnoj skupini od 15 do 24 godine Unija je u veljači bilježila dvostruko višu stopu nezaposlenosti nego u ukupnoj populaciji, od 21,1 posto, što je na razini prethodnog mjeseca. U prošlogodišnjoj je veljači iznosila 22,9 posto.
Bez posla je u EU28 u veljači bilo 4,85 milijuna mladih, od čega njih 3,245 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj smanjen na godišnjoj razini za 494 tisuća u EU28, te za 230 tisuća u eurozoni. Skupinu zemalja s najvišim stopama nezaposlenosti među mladima i dalje predvodi Grčka, s 51,2 posto u prosincu 2014. Slijede Španjolska s 50,7 posto, Hrvatska sa 46,4 posto u četvrtom tromjesečju 2014. i Italija, sa 42,6 posto. Najniže stope nezaposlenosti među mladima imale su Njemačka, Austrija i Danska, u rasponu od 7,2 do 10,2 posto.