[vc_row][vc_column width=”1/3″]Ministar gospodarstva[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Ključni problem slovenskog gospodarstva je što Sloveniji nedostaje radne snage, ako želi nastaviti visoke stope ekonomskog rasta iz zadnjih godina, istaknuo je u srijedu ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek u razgovoru s čelnicima nekoliko tvrtki u stranom vlasništvu.[/vc_column][/vc_row]
Počivalšek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Sloveniji znatno povećao jer se građevinske i druge dozvole dobivaju mnogo jednostavnije nego prije, ali da i dalje za Sloveniju velik problem predstavlja nedostatak radne snage. Zato je glavna briga sadašnje vlade kako osigurati dovoljan broj radnika na tržištu rada, ali i ostati konkurentan kada se radi o plaćama zaposlenih, istaknuo je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra.
Pitanje dodatne radne snage, po njegovoj bi se ocjeni, moglo riješiti stimulativnim mjerama na području plaća, uključivanjem više mladih na tržište rada, dodatnim radom umirovljenika i privlačenjem nezaposlenih s burzi, ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja pa i trećih država izvan EU-a, čega se ne treba bojati. Prema podacima državnog statističkog ureda s krajem prošle godine, u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac.
Najviše ih je pritom bilo iz Bosne i Hercegovine (42.000), a zatim iz Srbije (oko 11.000). Slijede radnici iz Hrvatske, no razlika je što Hrvati za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Oko 7100 zaposlenih u Sloveniji je s Kosova, a oko 6000 iz Makedonije.
Zapošljavanje stranaca iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kojemu oni jedinstvenu dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inozemstvu ili preko agencija za zapošljavanje pa je rast zaposlenih stranaca zadnjih godina izrazito izražen.
Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, no često se radi o onima koje slovenske tvrtke odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a. To u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u nekim susjednim državama, primjerice u Austriji, čiji građevinski sindikati tvrde da je u Sloveniji uobičajena praksa da se za izaslane radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu plaću, čime slovenske tvrtke stječu konkurentsku prednost u odnosu na austrijske kompanije u nekim sektorima.
